Pregled bibliografske jedinice broj: 926012
Alzheimerov bolest - naša svakodnevnica
Alzheimerov bolest - naša svakodnevnica // Zbornik sažetaka / Huić, Tomisav (ur.).
Zagreb: Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, 2017. str. 13-13 (plenarno, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 926012 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Alzheimerov bolest - naša svakodnevnica
(Alzheimer's disease - our everyday life)
Autori
Mimica, Ninoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Zbornik sažetaka
/ Huić, Tomisav - Zagreb : Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, 2017, 13-13
Skup
Treća edukativna konferencija o Alzheimerovoj bolesti (EdukAl 2017)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.12.2017. - 09.12.2017
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Alzheimerova bolest ; demencija ; Hrvatska
(Alzheimer's disease ; dementia ; Croatia)
Sažetak
Danas, kada je u Hrvatskoj očekivana životna dob oko 80 godina i kada svatko od nas osobno poznaje nekog devedesetogodišnjaka, dugovječnost više nije predmet čuđenja nego naša realnost. U posljednjem popisu stanovništva iz 2016. godine broj osoba starijih od 95 godina bio je 2245, a danas je sigurno već veći. Zato, ako ne mi, tada sigurno naša djeca, poznavat će 100-godišnjake jer će oni biti njihovi roditelji, rodbina, susjedi, poznanici... No i sama činjenica da će se udjel populacije tzv. treće (i četvrte) životne dobi u odnosu na ukupnu populaciju promijeniti tako da će se sa sadašnjih oko 18 posto povećati na 30 posto, pokazuje da je na nacionalnoj razini potrebno učiniti velike organizacijske promjene. Naime, društvo mora shvatiti da se mijenja, pa se treba prilagođavati novonastaloj situaciji i nastojati postati prijateljsko prema starijim osobama. Da bi ispunilo tu zadaću, stariji ljudi trebaju biti uključeni i što više neovisni u donošenju odluka, jer će samo tako biti samoispunjeni i poštovat ćemo njihovo dostojanstvo. Starije osobe, nedvojbeno, traže i više socijalno-zdravstvene skrbi, pa 0 tome također moramo voditi računa kako bismo zadovoljili sve njihove objektivne potrebe. Kao što smo na mnogim mjestima uklonili fizičke prepreke u javnom prostoru i tako omogućili teže pokretnim osobama kretanje, tako trebamo u budućnosti postupati i prema svim vrstama dizabiliteta. A demencija je takav slučaj, sindrom koji najčešće uzrokuje Alzheimerova bolest, ali i mnogobrojne druge bolesti. Osobe s demencijom, tj. s vidljivim simptomima bolesti u prosjeku žive desetak godina, i na društvu je da pomogne njima i njihovim obiteljima kako bi te poteškoće lakše prebrodili. Mnogo je toga što se može učiniti kako bi se olakšao život osobama s demencijom jer se zna da je riječ 0 kroničnoj sporo progredirajućoj bolesti s kojom se može dulje dobro živjeti. Zato i Svjetska zdravstvena organizacija zahtijeva da sve zemlje trebaju imati nacionalnu strategiju/plan borbe protiv demencije, a mnoge su to već i učinile. Hrvatska je također potaknula takvu inicijativu te je pripremila i objavila takav prijedlog, no on još nije službeno prihvaćen i proveden. Unatoč tomu danas već svjedočimo mnogobrojnim pozitivnim pomacima u području demencije jer i mali pomaci mogu rezultirati velikim učinkom. Svaki pojedinac - volonter ili profesionalac, lokalna zajednica, grad, ali i cijela država mogu i trebaju pomoći oboljelima od demencije i njihovim obiteljima. Tako će pomoći i sebi i svojima, ali i cijelom društvu, jer Alzheimerova bolest jest naša svakodnevnica s kojom se moramo nositi u nadi da ćemo je u budućnosti moći prevladati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinika za psihijatriju Vrapče
Profili:
Ninoslav Mimica
(autor)