Naslov
Etika u arheologiji – od arheološkog iskopavanja do muzejskog izloška
(Ethics in archaeology – from an archaeological excavation to a musem exhibit)

Autori
Gabrić, Petar ; Jelenić, Vera

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
Filozofija i znanost: zbornik radova s međunarodnog studentskog simpozija Udruženja studenata filozofije u Zagrebu, 15. i 16. svibnja 2014. godine

Urednik/ci
Cerovac, Nikola ; Degač, Đurđica ; Jurak, Karlo ; Kadić, Nino ; Tomašegović, Nikola

Izdavač
Udruženje studenata filozofije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (USF)

Grad
Zagreb

Godina
2014

Raspon stranica
179-193

ISBN
9789539943750

Ključne riječi
arheološki nalaz ; etnoarheološka istraživanja ; teorijska arheologija ; kulturna baština ; etički problemi
(archaeological find ; ethnoarchaeological research ; theoretical archaeology ; cultural heritage ; ethical problems)

Sažetak
Kulturna baština je jedan od najvažnijih aspekata suvremenog društva. Upravo je arheologija kao znanost bitan čimbenik koji iskopani arheološki nalaz analizom, interpretacijom i prezentacijom oblikuje u ono što će se u budućnosti zvati kulturnom baštinom. Međutim, na putu nalaza od iskopavanja do muzejskog predstavljanja arheolozi i srodni stručnjaci nailaze na mnoge etičke dileme. Etika u arheologiji je tema koja se pojavila relativno kasno, tek u drugoj polovici 20. stoljeća, što je dijelom zbog političkih i povijesnih prilika, ali i novih dostignuća u znanstvenoj metodologiji nakon 1950-ih. Arheologija se bavi istraživanjem prošlosti, no nakon pitanja kako i kada je određena zajednica živjela, postavlja se pitanje zašto. Koja je svrha arheoloških istraživanja i poznavanja prošlosti? Naročito kada prošlost ima drugačije značenje za arheologa i pukog čovjeka kao u slučaju Aboridžina i paleolitičkog špiljskog slikarstva u Arnhem Landu. To su osnovna moralna pitanja s kojima se susreće teorijska arheologija. U praksi arheolog nailazi na mnoga druga. S jedne strane, u pitanju je arheolog koji već samim činom iskopavanja uništava i Zemljinu površinu i često nečije privatno vlasništvo. Nadalje, arheolog mora pokazati odgovornost pri postupanju s posthumnim ostacima čiji se dijelovi nakon analiza iz određenih razloga uništavaju. Treba imati na umu da su ti osteološki nalazi posmrtni ostaci nečijeg pretka. Slično ovome problemu predstavljaju i etnoarheološka istraživanja kojima je cilj proučavanje života postojećih zajednica kako bi se rekonstruirao život zajednica u daljoj prošlosti. Takva istraživanja ugrožavaju privatnost članova tih zajednica, a da kao takva gotovo nikada ne daju pouzdane i egzaktne rezultate. S druge strane, nisu samo arheolozi oni koji svojim lošim moralnim prosudbama mogu negativno utjecati na arheološku baštinu. Namjerno uništavanje kulturnih spomenika kao čin religijskog ekstremizma, upotreba arheologije u političke svrhe kao kod imena i zastave države Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, ali i muzejske zbirke temeljene na ukradenim nalazima poput zbirke British Museuma samo su dio suvremenih moralnih rasprava u okviru arheologije. Ovim radom obradit ćemo ovu kompleksnu interdisciplinarnu temu te pokušati ukazati na moguća rješenja navedenih etičkih problema u suvremenoj arheologiji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija, Etnologija i antropologija, Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)

POVEZANOST RADA