Pregled bibliografske jedinice broj: 925527
Obrazovanje i status knjižničara u Hrvatskoj do uvođenja studija bibliotekarstva
Obrazovanje i status knjižničara u Hrvatskoj do uvođenja studija bibliotekarstva. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018 (monografija)
CROSBI ID: 925527 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Obrazovanje i status knjižničara u Hrvatskoj do
uvođenja studija bibliotekarstva
(Educational and Status of Librarians in Croatia to
the Introduction of Librarianship)
Autori
Švenda-Radeljak, Ksenija
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2018
Stranica
322
ISBN
978-953-270-106-7
Ključne riječi
profesija knjižničarstvo, profesionalna edukacija knjižničara, status knjižničara, razvoj hrvatskog knjižničarstva
(professional education of librarian, professional level of librarians, development of librarianship in Croatia)
Sažetak
Knjiga istražuje razvoj profesionalne edukacije i prizanavanje stausa knjižničara kroz povijesno razdoblje: od osnutka Kraljevske sveučilišne knjižnice do ustroja Katedere za bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, čime započinje visokoškolska naobrazba za knjižničarsku profesiju. Istraživanje je podijeljeno na tri povijesna razdoblja: 1874.-1918. ; 1918.-1945 ; te razvoj od 1945.-1976. godine. Prikazane su ukratko povijesno-društvene okolnosti svakog razdoblja i njihov posredni utjecaj na razvoj knjižničarske profesije. Kriterij kronološke podjele bile su promjene društveno-političkog ustrojstva, ratna zbivanja, te tehnološke i kulturološke promjene unutar svakog razdoblja koje su između ostalog uvjetovale razvoj knjižničarske profesije. Tijekom svakog odabranog razdoblja prati se razvoj profesionalne edukacije i statusa knjižničara, te aktivnosti Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD) na tim područjima od njegova osnutka do kraja promatranog razdoblja. Izdvajau se zasebno vrste edukacija u novijem razdoblju istraživanja, nakon II svjetskog rata, zbog njihove brojnosti i doprinosa razvoju same profesije. Poseban se naglasak stavlja na istraživanje i prezentiranje do sada nedovoljno istraženog djelovanja hrvatskih knjižničarki.Taj se doprinos prati u dva povijesna razdoblja: prije i tijekom II svjetskog rata, te od završetka II svjetskog rata do kraja ovdje istraživanog razdoblja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
