Naslov
Koncepti provenijencije dokumenata u arhivskoj teoriji i njihov utjecaj na pojmove vrednovanja i organizacije arhiva
(Concepts of Provenance of Records in Archival Theory and Their Impact on Archival Arrangement and Appraisal)

Autori
Ivanović, Jozo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
07.09

Godina
2017

Stranica
226

Mentor
Stančić, Hrvoje

Ključne riječi
arhiv, provenijencija, romantizam, arhivska teorija, historizam, vrednovanje arhivskog gradiva, opis arhivskog gradiva, izvorni red, postmodernizam, kolektivno pamćenje
(archive, provenance, romantism, archival theory, historicism, archival appraisal, archival description, original order, postmodernism, collective memory)

Sažetak
Koncepti provenijencije i izvornog reda imaju ključnu ulogu u arhivskoj teoriji i praksi još od njihova oblikovanja i kodifikacije u devetnaestom stoljeću. Preuzeti iz u to vrijeme dominantne metodologije i filozofije povijesti i uvedeni kao odgovor na neuspjeh drugih metoda za organizaciju i obradu gradiva u tadašnjim arhivima – koji su se u sve većoj mjeri suočavali s pritiskom sve većih količina gradiva različite tipologije – postali su i ključni pojmovi arhivske teorije. Uz različite modifikacije ostali su to i do danas, unatoč brojnim uvidima u ograničenost i uvjetovanost njihove primjene i osporavanjima njihovih tradicionalnih formulacija. Takva osporavanja u određenoj su mjeri relativizirala njihov status, no nisu vodila i zamjeni tog koncepta arhiva nekim drugim pristupima. Umjesto toga, kritičke primjedbe uglavnom su preoblikovane u nove formulacije starih načela, završavajući u vrlo širokom i difuznom pojmu konteksta koji je danas u opticaju i u kojem je sve manje jasna granica koja arhivski dokument dijeli od bilo kojeg drugog teksta ili bilo koje druge stvari čije se značenje traži u kontekstualizaciji njezina nastajanja. U radu se ispituju uvjeti u kojima su navedena načela stekla takav utemeljiteljski status u arhivskoj struci i njihova otpornost na ne baš neuvjerljiva dovođenja u pitanje takvog statusa, naročito u novije vrijeme, u arhivistici obilježeno razmjerno kasnim utjecajem postmodernih koncepata na koncept arhiva kao legitimatora istinitih tvrdnji o prošloj stvarnosti. Otvaranje tradicionalno zatvorenog arhivističkog diskursa utjecajima tematizacija pojma arhiva u drugim disciplinama doprinijelo je dekonstrukciji ideološkog supstrata na koji se prešutno pozivaju tradicionalne formulacije arhivističkih načela, no ujedno i preformulaciji načela na način koji tom supstratu omogućuje da ostane gdje je bio. Ova otpornost na kritiku načela tumači se stavom da su provenijencija i izvornost ono što se traži od arhiva, a ne nužno i njegova izvorna obilježja. U radu se posebno istražuje utjecaj tradicionalnih arhivističkih načela na opis, obradu i vrednovanje arhivskog gradiva, kao istaknute funkcije arhiva, te način na koji ona uvjetuju i ograničavaju metode vrednovanja i opisa arhivskog gradiva. Formulirana da odgovore na probleme kasnog devetnaestog stoljeća, u susretu sa društvenim i tehnološkim specifičnostima okruženja u kojem arhiv danas rade, nude parcijalna rješenja i još uvijek uvjerljiv, iako i upitan, konceptualni okvir arhiva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA