Pregled bibliografske jedinice broj: 925465
Mogućnost primjene „trap cropping“ metode u suzbijanju štitastih moljaca
Mogućnost primjene „trap cropping“ metode u suzbijanju štitastih moljaca // Zbornik sažetaka 62. seminara biljne zaštite / Bažok, Renata (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite, Zagreb, 2018. str. 33-33 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 925465 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mogućnost primjene „trap cropping“ metode u suzbijanju štitastih moljaca
(Possibility of applying "trap cropping" methods to control whiteflies)
Autori
Mandušić, Marija ; Žanić, Katja ; Vitanović, Elda ; Matešković, Ana ; Šteković, Jelena ; Dumičić, Gvozden
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Zbornik sažetaka 62. seminara biljne zaštite
/ Bažok, Renata - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, Zagreb, 2018, 33-33
Skup
62. seminar biljne zaštite (HDBZ 2018)
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 06.02.2018. - 09.02.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Atraktivnost, božićna zvijezda, plodovito povrće, začinsko bilje
(Attractiveness, poinsettia, fruit vegetables, herbs)
Sažetak
Trialeurodes vaporariorum (Westwood, 1856) i Bemisia tabaci (Gennadius, 1889) su polifagni štetnici, koji pričinjavaju ekonomski značajne štete u proizvodnji bilja u zaštićenom prostoru. Tijekom istraživanja primjene „trap cropping“ metode u svrhu suzbijanja štitastih moljaca u zaštićenom prostoru, postavljena su dva pokusa. Cilj prvog pokusa je bio utvrditi brojnost populacije T. vaporariorum na povrću (bamija, dinja, grah, paprika, patlidžan i rajčica) i začinskom bilju (korijander, crveni i zeleni bosiljak). Umjetna zaraza T. vaporariorum obavljena je u rujnu 2016. g., a brojnost odraslih oblika po biljci je očitana prvi, treći i peti dan nakon zaraze metodom „turn leaf“. Broj jaja štitastog moljca utvrđen je pomoću stereo mikroskopa osmi dan nakon zaraze. Povrtne kulture su statistički značajnije privlačile odrasle jedinke T. vaporaiorum u odnosu na začinsko bilje. Rezultati pokazuju da je patlidžan privlačio najveći broj istog, izuzev graha. Na bamiji je utvrđen veći broj jaja po biljci u odnosu na rajčicu, dinju i začinsko bilje. S obzirom na sve navedeno možemo zaključiti kako je patlidžan atraktivniji za T.vaporariorum od ostalih testiranih kultura. Cilj drugog pokusa je bio utvrditi utjecaj gustoće lovnih biljaka (patlidžana) na smanjenje brojnosti odraslih oblika B. tabaci u uzgoju božićne zvijezde. Pokus se sastojao od četiri tretmana, a svaki tretman od 80 biljka. Lovne biljke (LB) su bile raspoređene u četiri gustoće. Prvi tretman je bio bez LB (kontrola), drugi s jednom, treći s dvije i četvrti s četiri. Tijekom šest tjedana brojnost odraslih štitastih moljaca očitana je dva puta tjedno. Rezultati su pokazali da je nakon 24 dana od početka pokusa, patlidžan statistički značajnije privlačio B. tabaci kod tretmana s dvije i četri LB. S obzirom na sve navedeno možemo zaključiti kako je primjena „trap cropping“ metode u suzbijanju štitastih moljaca moguća, pri čemu je vrlo važno pravilno odabrati vrstu i gustoću lovnih biljaka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split
Profili:
Marija Bolčić
(autor)
Katja Žanić
(autor)
Ana Bego
(autor)
Elda Vitanović
(autor)
Gvozden Dumičić
(autor)