Naslov
Važnost mikrobiote u očuvanju zdravlja ; 10. hrvatski kongres o osteoporozi
(Microbiota importance in health maintaining)

Autori
Verbanac, Donatella ; Perić, Mihaela ; Čipčić Paljetak, Hana ; Matijašić, Mario ; Panek, Marina ; Kraljević, Ivana ; Rogić, Dunja ; Ljubas, Dina ; Vranešić, Darija ; Krznarić, Željko.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
10. hrvatski kongres o osteoporozi

Mjesto i datum
Trakošćan, Hrvatska, 06.04.2017. - 08.04.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
crijevna flora, sustav, crijevne mikloflore, mikrobiota, imunološki sustav
(intestinal flora, intestinal microflora system, microbiota, immune system)

Sažetak
Svjedoci smo svakodnevnih izazova koji stoje pred nama u provođenju dnevnih aktivnosti koje najčešće definiramo zajedničkim pojmom – stres. Stresni način života, uz porast raznih čimbenika koji umanjuju samu kvalitetu života suvremenog čovjeka od rođenja, pa do pozne životne dobi najviše utječu na smanjenje sposobnosti organizma da sačuva kvalitetan i zdrav imunološki sustav. U samoj izgradnji, ali i održavanju imunološkog sustava više je čimbenika koji imaju značajnu ulogu. U prvom redu je tu pravilna prehrana koja mora osigurati dovoljnu količinu kvalitetnih bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala, ali i dobrih bakterija i njihovih supstrata koji će pomoći u održavanju zdrave crijevne flore. Jer, novija istraživanja pokazuju da ljudski organizam predstavlja mjesto suživota sa sustavom mikroorganizama, koji nazivamo „mikrobiota“ i koji uvelike utječe na fiziologiju i metabolizam organizma. I dok je čovjek kao najrazvijenije biće sastavljeno od 1013 stanica, tih jednostaničnih organizama ima deset puta više, nego naših stanica. Sustav crijevne mikroflore uspostavlja se nakon rođenja, a razvija se ovisno o vanjskim i unutrašnjim čimbenicima, uglavnom tijekom djetinjstva dok se postepeni razvoj mikrobiote nastavlja i u odrasloj dobi. Postoje barem tri načina djelovanja mikrobiote na domaćina, a to je djelovanje na regulaciju i razvoj funkcije imunološkog sustava, zaštitu od štetnih mikroorganizama koji mogu uzrokovati infekcije i djelovanje na energetsku ravnotežu organizma. Bakterije crijeva, naime razgrađuju i čine dostupnima inače neprobavljive polisaharide, reguliraju pohranu masti, biosintezu pojedinih vitamina i polifenola, te djeluju na učinkovitiji metabolizma pojedinih lijekova i većine ksenobiotika. Time bakterije crijevne mikroflore, utječu značajno na raspoloživost i apsorpciju hranjivih tvari i regulaciju energetske ravnoteže u organizmu. Međutim, od iznimnog je značaja ravnoteža mikroorganizama koji obuhvaćaju našu mikrobiotu u održavanju cjelokupnog zdravlja jer se zna da je poremećaj tog ekosustava usko povezan s manifestacijom pojedinih kroničnih bolesti. U izlaganju biti će riječi o trenutnim spoznajama i odnosima domaćina i njegovih bakterija, te na koji način individualno pristupiti pacijentu kada je riječ o mogućnosti iskorištavanja potencijala mikrobiote u poboljšanju pojedinih patoloških stanja, povezanih između ostalih i s koštanim sustavom.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA