Naslov
Osobni arhivski fondovi. Arhivistički pogled na prikupljanje, obradbu i interpretaciju rukopisnih ostavština u baštinskim institucijama
(Personal papers. Archival view on collecting, processing and interpreting manuscript collections in heritage institutions)

Autori
Lučić, Melina

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatski državni arhiv

Grad
Zagreb

Godina
2014

Stranica
258

ISBN
978-953-7659-25-7

Ključne riječi
osobni arhivski fond, rukopisna ostavština, osobni fondovi književnika, osobni fondovi znanstvenika, arhivistička obradba i opis, dostupnost, autorsko pravo, etička pitanja
(personal papers, manuscript collection, personal papers of writers, personal papers of scientists, archival processing and desription, accessibility, copyright, ethical questions)

Sažetak
Knjiga je prerađena i dopunjena doktorska disertacija obranjena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2012. Njome se kroz devet poglavlja – Osobni arhivski fondovi u arhivističkoj teoriji, Javno i privatno u ukupnosti arhiva, Osobni arhivski fondovi u Hrvatskoj, Specijalizirani arhivi književnika i znanstvenika, Vrednovanje gradiva i akvizicijska politika, Preuzimanje gradiva osobnih fondova u arhiv, Arhivistička obradba, Dostupnost gradiva i autorsko pravo, Etička pitanja – daje iscrpan uvid u teoriju i praksu prikupljanja, obradbe i interpretacije rukopisnih ostavština u baštinskim institucijama. Pisana je s arhivističkoga gledišta, no s namjerom da bude od koristi i drugim stručnjacima (knjižničarima, muzealcima, dokumentalistima), svima koji skrbe za pisanu baštinu i nastoje sačuvati ukupnu »sliku sjećanja«, da bude poticaj pohrani ostavština u baštinskim institucijama te navlastito jedinstvenomu pristupu u njihovu vrednovanju i obradbi. Knjiga daje znanstveni prinos istraživanju svih bitnih pitanja povezanih s osobnim arhivskim fondovima, uz cjelovitu teorijsku i specifičnu analizu hrvatske prakse. Povijesni pregled i pojmovna analiza otklanjaju terminološku zbrku u teorijskim radovima i praksi. Spoznaje i zaključci dobiveni na temelju istraživanja pronalaze izravnu primjenu u praksi arhivističke obradbe, a konkretnim planovima strukturnih shema pridonose osmišljavanju kvalitetnijih planova za sređivanje osobnih arhivskih fondova. Komparativna analiza katalogiziranja (knjižničari), inventariziranja (muzealci) i višerazinskoga opisa cjeline fonda (arhivisti) prinos je jedinstvenoj metodologiji obradbe i opisa arhivskoga gradiva, sukladno međunarodnim normama ISAD(G) i ISAAR(CPF).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA