Naslov
Uloga bakterioplanktona u ekosustavu sjevernog Jadrana
(The role of bacterioplankton in the northern Adriatic ecosystem)

Autori
Fuks, Dragica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Institut Ruđer Bošković

Mjesto
Zagreb

Datum
14.12

Stranica
155

Mentor
Degobbis, Danilo; Stilinović, Božidar

Ključne riječi
bakterioplankton; sjeverni Jadran
(bacterioplankton; northern Adriatic Sea)

Sažetak
U svrhu sagledavanja uloge bakterioplanktona u prijenosu otopljene organske tvari na više trofičke razine prećena je u otvorenim i priobalnim vodama sjevernog Jadrana brojnost, aktivnost i rast, te predacija bakterioplanktona. Zbog boljeg razumijevanja odnosa članova mikrobne zajednice i bakterija, te utjecaja okoliša praćeni su također brojnost cijanobakterija i heterotrotrofnih nanoflagelata, primarna proizvodnja, klorifil a i osnovni oceanografski i kemijski parametri. Istraživanja su provedena na šest postaja smještenim na profilu ušće rijeke Po-Rovinj u razdoblju 1990-1993. godina. Brojnost bakterija, iako se nije značajno mijenjala, svojim maksimalnim vrijednostima naznačila je postojanje trofičkog gradijenta u površinskim vodama profila. Povećanje trofičkog gradijenta od istoka prema zapadu areala potvrdila je također heterotrofna aktivnost bakterija. Najveća aktivnost bakterioplanktona glede proizvodnje biomase, specifičnog rasta i heterotrofnog potencijala utvrđena je tijekom stratificiranosti vodenog stupca, tj. više temperature mora, kada je bio i izražen njihov vertikalni gradijent posebno na središnjem i zapadnom dijelu profila. Obim heterotrofnog potencijala i bakterijske proizvodnje uvrštavaju sjeverni Jadran u produktivnija mora , sa većim trofičkim statusom prema otvorenim vodama srednjeg Jadrana a napose prema Mediteranu. Iako višednevna istraživanja u priobalnom moru i ukupna istraživanja u području pod neposrednim utjecajem voda rijeke Po pokazuju tijesnu povezanost fitoplanktonske i bakterioplanktonske proizvodnje, godišnji bilans ukazuje na njihovu neravnotežu napose u istočnom i središnjem dijelu areala. Dnevna, a i godišnja bakterijska proizvodnja podržana je od partikularne primarne proizvodnje samo u gornjem dijelu vodenog stupca na zapadnom, te donekle na središnjem dijelu profila. Pri dnu vodenog stupca na cijelom profilu, te u čitavom vodenom stupcu u istočnom dijelu profila, godišnja a vrlo često i dnevna bakterijska proizvodnja nije mogla biti podržana samo partikularnom proizvodnjom. To upućuje na prisustvo drugih hranidbenih izvora, moguće nakupljene autohtone organske tvari u istočnom dijelu areala. Pojava znatnih količina otopljenih organskih molekula sa "suviškom" ugljikovih atoma, tijekom 1991. godine, uz istovremenu odsutnost hranjivih soli, napose fosfata, praćena je smanjenim specifičnim rastom, heterotrofne aktivnosti, te bakterijske proizvodnje. Sve to umanjilo je i razgradnju prisutne organske tvariod strane bakterija, te omogučilo nakupljanje i u obliku sluzavih nakupina u ljetnim mjesecima. Prethodne godine nakupljena organska tvar povećava nosivost areala za bakterioplankton čime na godišnjoj razini omogućava i premašaj obima partikularne primarne proizvodnje. Slijedom toga povećala se važnost bakterija kao izvora hrane u istočnom dijelu profila. Uklanjanje cjelokupne godišnje bakterijske proizvodnje od strane nanoflagelata moguće je samo na zapadnom dijelu profila i to u gornjem dijelu vodenog stupca gdje je i brojnost heterotrofnih nanoflagelata najveća. Ukupno gledajući čitav areal, bakterioplankton je bio godišnje u dvostruko većem obimu kontroliran hranom (bottom up- kontrola) nego heterotrofnim nanoflagelatima (top down-kontrola). Značajnu podršku hranidbi heterotrofnih nanoflagelata doprinose i cijanobakterije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA