Pregled bibliografske jedinice broj: 924600
Integracija osoba pod međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo
Integracija osoba pod međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo, 2018., doktorska disertacija, Filozofski fakultet Zagreb, Zagreb
CROSBI ID: 924600 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Integracija osoba pod međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo
(Integrations of persons under international protection in Croatian society)
Autori
Jurković, Rahela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet Zagreb
Mjesto
Zagreb
Datum
31.01
Godina
2018
Stranica
227
Mentor
Rajković Iveta, Marijeta
Ključne riječi
osoba pod međunarodnom zaštitom, izbjeglica, azilant, azil, integracija, Hrvatska
(person under international protection, refugee, asylee, asylum, integration, Croatia)
Sažetak
Osobe pod međunarodnom zaštitom su izbjeglice koje su dobile ili azil ili supsidijarnu zaštitu u Republici Hrvatskoj. Ciljevi rada su, na osnovi etnografija pojedinačnog, istražiti kako se te osobe integriraju u hrvatsko društvo, kako se zakoni koji se odnose na integraciju provode u praksi, te kako pojedine organizacije ili kolektivi sudjeluju u procesima integracije osoba pod međunarodnom zaštitom. Istraživanje je zasnovano na metodi utemeljene teorije, a u radu su korištene tradicionalne kvalitativne etnografske metode: terensko istraživanja, promatranje, sudioničko promatranje i polustrukturirani intervjui. Uloga lokalnih organizacija u integraciji osoba pod međunarodnom zaštitom istražena je i kroz dvije studije slučaja: kulinarsku zadrugu Okus doma i nogometni klub Zagreb 041. Rezultati provedenih kvalitativnih istraživanja pokazali su da je integracija dinamičan proces koji, s jedne strane, ovisi o kvaliteti institucionalne infrastrukture koju društvo prihvata osigurava osobama pod međunarodnom zaštitom, te, s druge strane, o samoj osobi. Pokazalo se da je od samih osoba pod međunarodnom zaštitom u značajnoj mjeri ovisila uspješnost ostvarenja interakcijskih veza s drugim članovima zajednice, od kojih su se ključnima za integraciju pokazali odnosi s domicilnom stanovništvom. Institucionalna infrastruktura integracije, koju čine zakoni i institucije koje ih provode, pokazala je određene nedostatke, u smislu neprovođenja zakona. Učenje hrvatskog jezika i kulture uz ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i pristup obrazovnom sustavu pokazali su se najslabijim karikama lanca koji je država zakonski dužna osigurati osobama koje su dobile međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj. Istraživanje integracije je tako dalo uvide ne samo u živote osoba pod međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj, već i uvide u funkcioniranje institucija pa time i samog hrvatskog društva u razdoblju provođenja istraživanja: od veljače 2015. do kraja ljeta 2017. godine. Hrvatsko zakonodavstvo se u istraženom slučaju nije provodilo u cijelosti ili je provođenje ovisilo o političkom kontekstu, a odgovornost institucija u određenim slučajevima skoro pa nije postojala. Istraživanje je, nadalje, pokazalo i međusobne utjecaje pojedinih područja integracije: uspostavljene ili neuspostavljene društvene veze izbjeglica s članovima lokalne zajednice utječu na rezultate koji oni ostvaruju na područjima smještaja, zapošljavanja, obrazovanja. Pokazalo se i da možemo govoriti o egzistencijalnoj dimenziji integracije u hrvatsko društvo, a nju čini poznavanje hrvatskog jezika i pronalazak posla koji će biti dovoljno plaćen da pokriva elementarne životne potrebe i troškove osoba pod međunarodnom zaštitom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb