Naslov
Sveti Ćiril i Metod i prijevod Svetog pisma na crkvenoslavenski jezik
(Saints Cyril and Methodius and the Translation of the Holy Scripture into Old Church Slavonic)

Autori
Barščevski, Taras

Izvornik
Obnovljeni život (0351-3947) 72 (2017), 1; 35-48

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Prijevod Svetog pisma ; sv. Ćiril i Metod ; crkvenoslavenski jezik ; glagoljica ; ćirilica ; „sakralnost“ prijevoda
(translation of the Holy Scripture ; Saints Cyril and Methodius ; Old Church Slavonic ; Glagolithic alphabet, Cyrillic alphabet ; „sacredness“ of the translation)

Sažetak
Temeljni je razlog nastajanja nekog prijevoda ponajprije omogućiti razumijevanje originalnog teksta onomu tko ne razumije jezik na kojem je taj tekst napisan. Biblijski tekstovi nisu samo tekstovi napisani na starohebrejskom (i aramejskom) ili starogrčkom jeziku, nego oni sadržavaju i Riječ Božju — objavu Boga o Sebi te Njegove volje spasenja za svakog čovjeka. Dakle, prijevod Svetog pisma nije samo prijevod s jednog jezika (drevnog i nerazumljivog) na drugi jezik (moderan i razumljiv), nego i prenošenje Božanske Objave. Prijevod sv. Ćirila i Metoda realizira i jedno i drugo. Članak istražuje preduvjete i nastajanje ćirilometodskog prijevoda Svetog pisma na slavenski jezik, uzimajući u obzir ponajprije razloge — naviještaj Evanđelja kod Slavena, no i poteškoće tog prijevoda — nepostojanje pisma i otpor slavenskomu jeziku u liturgijskoj upotrebi. Odgovor Slavenskih apostola na nepostojanje slavenskog pisma bilo je stvaranje glagoljice i ćirilice, a pravo na liturgijsku upotrebu bilo je ostvareno prijevodom ne samo Svetog pisma, nego i brojnim liturgijskim tekstovima. No ta dostignuća Svete braće imala su utjecaj ne samo na razvoj kršćanstva kod slavenskih naroda u početcima, nego su u kasnijim stoljećima često postajala i razlog zastoja misijske gorljivosti radi očuvanja „sakralnosti“ slȏva prijevoda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA