Pregled bibliografske jedinice broj: 923597
Prikaz šume u djelima Josipa Kozarca i značaj šume u mitologiji starih Slavena
Prikaz šume u djelima Josipa Kozarca i značaj šume u mitologiji starih Slavena // Knjiški Krnjaš I.- II. : zbornik radova znanstvenih skupova Ivanu Kozarcu, o 130. obljetnici rođenja i 105. godišnjici smrti / Bilić, Anica (ur.).
Vinkovci: Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, 2017. str. 271-286 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 923597 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prikaz šume u djelima Josipa Kozarca i značaj šume u mitologiji starih Slavena
(Forest in the works of Josip Kozarac and the meaning of forest in Slavic mythology)
Autori
Repar, Kristina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Knjiški Krnjaš I.- II. : zbornik radova znanstvenih skupova Ivanu Kozarcu, o 130. obljetnici rođenja i 105. godišnjici smrti
/ Bilić, Anica - Vinkovci : Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, 2017, 271-286
ISBN
9789533471174
Skup
Znanstveni skup Ivanu Kozarcu, o 130. obljetnici rođenja i 105. godišnjici smrti
Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska, 16.11.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Josip Kozarac, šuma, Slavonija,
(Josip Kozarac, forest, Slavonia,)
Sažetak
Josip Kozarac literat je u čijim djelima šuma zauzima posebno mjesto. Ona je za nj izvor života, mjesto u kojem čovjek pronalazi svoj mir i duhovnu okrjepu. Budući da je bio šumar po struci, itekako je dobro poznavao sve njezine tajne kutke i predjele, što je posebno vidljivo u djelu "Slavonska šuma". Djelo je to u kojem Kozarac minuciozno opisuje šumu i bića koja je nastanjuju, kako naravna tako i nadnaravna. Svjestan je blagodati koje ona donosi, ali i opasnosti koje vrebaju u pojedinim tamnim kutcima.Odrastavši na Krnjašu, uz Bosut, Kozarac je šumu uklopio u sliku svakodnevice slavonskoga seljaka, budući da je dobri poznavao prilike u kojima se tada živjelo. Stari Slaveni itekako su štovali šumu i ona je neiozstavan dio njihove mitologije. Pojedina su drveća štovali kao božanstvo, vjerujući da se pojedinac nakon svršetka zemaljskoga života preobražava u ono drvo koje je najsličnije njegovu karakteru. Ovaj rad prikazuje Kozarčev doživljaj šume na temelju citata iz pojedinih djela te se daje osvrt na slavensku mitologiju. Također, ukratko se analiziraju pojedini Kozarčevi članci objavljeni u "Šumarskom listu", glasilu Hrvatskoga šumarskoga društva, čijim je urednikom bio u razdoblju od 1896. do 1898. godine. Josip Kozarac u svojoj je osobi ujedinio dvije različite struke - književnost i šumarstvo, a ovaj rad ukratko nastoji prikazati ova aspekta njegova djelovanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo, Književnost
Napomena
Posebna izdanja / Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, ISSN 1330-0733 ; knj. 28.
