Naslov
Utjecaji, ranjivosti i mjere prilagodbe klimatskim promjenama – uloga zavoda za javno zdravstvo
(Climate change impact, vulnerability and adaptation measures - The role of the Public Health Institutes)

Autori
Jergović, M ; Baršin, A.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Izvornik
Hrvatski kongres preventivne medicine zavoda za javno zdravstvo / - , 2017

Skup
Hrvatski kongres preventivne medicine zavoda za javno zdravstvo

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska; Opatija, Hrvatska, 25.05.2017. - 27.05.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
prilagodba klimatskim promjenama, prevencija, informacijski sustav, zdravstveni indikatori, toplinski valovi
(climate change adaptation, prevention, information system, health indicators, heat waves)

Sažetak
Definicija zdravlja, te pojmovi javnog zdravlja, javnog zdravstva kao institucijskog okvira i vrste prevencije u sustavu zdravstvene zaštite imaju brojne poveznice prema mjerama ublažavanja i mjerama prilagodbe klimatskim promjenama. Pojam klime uključuje skup srednjih ili očekivanih vrijednosti meteoroloških elemenata, poput sunčevog zračenja, temperature zraka, tlaka, smjera i brzine vjetra, vlažnosti zraka, oborina, isparavanja, naoblake i količine snježnog pokrivača. Ove varijable iz okoliša imaju značajan utjecaj na ljudsko zdravlje. Zavodi za javno zdravstvo ključni su dionici u aktivnostima jačanja kapaciteta javnosti i struke u budućoj prilagodbi klimatskim promjenama. Na nacionalnoj razini, kroz projekt pripreme Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, dodatno su postale vidljive brojne poveznice između buduće prilagodbe i djelovanja mreže zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj. U skladu s međunarodno prihvaćenim Strategijama iz ostalih zemalja, te značajnim postojećim humanim i analitičkim kapacitetima javnozdravstvene mreže institucija, ključna će biti uloga istih u procjeni utjecaja čimbenika iz okoliša na ljudsko zdravlje, u povezivanju različitih baza podataka okolišnih uzoraka, te u uvođenju redovne primjene metoda zdravstvene procjene rizika (HRA) i procjene utjecaja na zdravlje (HIA) uoči planiranih strateških projekata. Edukacija javnosti i stručna potpora donositeljima odluka na temelju praćenja zdravstveno-ekonomskih indikatora i međunarodno priznatih metoda procjene dodatno osnažuju vrijednost i ulogu preventivnog dijela zdravstvenog sustava. Jedna od prvih aktivnosti vezano za prilagodbu klimatskim promjenama bila je aktivna uloga HZJZ-a u sustavu upozorenja na toplinske valove. Radi unaprjeđenja sustava potrebno je raditi na daljnjem umrežavanju, jačanju kapaciteta i prikupljanju podataka, te na sveobuhvatnijoj evaluaciji zdravstvenih posljedica i opterećenja zdravstvenog sustava. Uključivanje zdravstveno-ekonomskih indikatora u redovnu procjenu opterećenja zdravstvenog sektora radi klimatskih promjena, integracija nepovezanih informacijskih sustava unutar zdravstva, umrežavanje i nadogradnja sustava monitoriranja kontaminanata u okolišu, uporaba prostorne (GIS) baze podataka, te kontinuirana edukacija o poveznicama između promjena sastavnica klime i zdravstvenih učinaka, pokazale su se jednim od ključnih budućih mjera prilagodbe klimatskim promjenama za sektore zdravstva i upravljanja rizicima.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA