Naslov
"Nepoželjne" nacionalne manjine u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata
("Unwanted" national minorities in Croatia after the Second World War)

Autori
Karakaš Obradov, Marica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Človekove pravice in temeljne svoboščine:Za vse čase!

Urednik/ci
Keršić, Marta Milena ; Hančič, Damjan

Izdavač
Študijski center za narodno spravo

Grad
Ljubljana

Godina
2017

Raspon stranica
143-158

ISBN
978-961-93925-9-1

Ključne riječi
Hrvatska, Jugoslavija, "narodna demokracija", Nijemci, Mađari, Talijani
(Croatia, Yugoslavia, " peoples democracy", Germans, Hungarians, Italinas)

Sažetak
Jugoslavija je bila državna tvorevina koja se tijekom svojeg postojanja "rješavala" nacionalnih manjina. U međuratnom razdoblju ciljane grupe bile su nacionalne skupine koje su naseljavale Habsburšku Monarhiju i Osmansko Carstvo, a nakon Drugoga svjetskog rata "ostaci ostataka" tog stanovništva ponovno su na udaru iseljavanja. Na hrvatskom području bili su to ponajprije Nijemci i Mađari. Talijansko stanovništvo, posebice u Istri i Zadru, odlazili su ponajprije zbog teritorijalnog spora između Jugoslavije i Italije. Hrvatski Nijemci, u znatnom su broju evakuirani pred kraj Drugoga svjetskog rata, a preostali u zemlju pretežno su završili u logorima. Njihovu je sudbinu isprva dijelilo i mađarsko stanovništvo, no, poglavito zbog snažnog poimanja Nijemaca kao „glavnih krivaca“ za rata, odnos prema Mađarima biti će ublažen. Talijansko stanovništvo emigriralo je s hrvatskog područja još tijekom rata, od kapitulacije Kraljevine Italije do potpisivanja mirovnog ugovora s Jugoslavijom i konačnog razrješenja teritorijalnog spora sredinom 1950-ih godina. U poslijeratnoj Jugoslaviji i Hrvatskoj, posebice u razdoblju „narodne demokracije“, odnos prema „nepoželjnim“ nacionalnim manjinama bio je u neskladu s deklariranom ravnopravnosti svih jugoslavenskih naroda i narodnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Povijest

POVEZANOST RADA