Pregled bibliografske jedinice broj: 922829
Posljedice Domovinskoga rata u Osijeku i poslijeratne gospodarske perspektive
Posljedice Domovinskoga rata u Osijeku i poslijeratne gospodarske perspektive // Grad Osijek u obrani hrvatskoga Istoka / Brekalo, Miljenko (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2016. str. 54-54 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 922829 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Posljedice Domovinskoga rata u Osijeku i poslijeratne gospodarske perspektive
(The Consequences of the Homeland War in Osijek and the Post-war Economic Perspectives)
Autori
Brekalo, Miljenko ; Lukić, Anamarija ; Penava Brekalo, Zvjezdana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Grad Osijek u obrani hrvatskoga Istoka
/ Brekalo, Miljenko - Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2016, 54-54
ISBN
978-953-7964-61-0
Skup
4. interdisciplinarni znanstveno-stručni skup: grad Osijek u obrani hrvatskoga Istoka
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 30.01.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Grad Osijek, Domovinski rat, hrvatski Istok, gubitci, poslijeratne posljedice.
(City of Osijek, Homeland War, Croatian East, losses, post-war consequences.)
Sažetak
Grad Osijek je sjedište je Osječko-baranjske županije te gospodarsko, prometno i kulturno središte Slavonije. Osijek se sastoji od šest gradskih četvrti: Gornjega grada, Donjega grada, Tvrđe, Novoga grada, Industrijske četvrti i Retfale, a u sastav grada ulazi i deset prigradskih naselja: Brijest, Briješće, Josipovac, Klisa, Nemetin, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica i Višnjevac. U drugoj polovici devetnaestoga stoljeća i početkom dvadesetoga stoljeća Osijek je bio drugi grad u Hrvatskoj po demografskim pokazateljima i gospodarskim potencijalima. U navedenom razdoblju otvorena je nekolicina respektabilnih, najvećih gospodarskih subjekata na državnoj razini i u jugoistočnoj Europi (pivovara i tvornica žigica 1856., tvornica kože 1872., plinara 1884., tvornica namještaja 1892., tvornica lana 1901., tvornica šećera 1905., tvornica kandita i čokolade 1907., tvornica sapuna 1921., tvornica keksa 1922.). Kao veliko gospodarsko središte za vrijeme Drugoga svjetskoga rata teško je stradao u bombardiranju, vrlo brzo se oporavio zbog velikoga gospodarskoga potencijala. Zbog loše poslijeratne gospodarske politike savezne i republičke vlade, Osijek je s drugoga mjesta pao na četvrto mjesto po demografskim i gospodarskim pokazateljima. Unatoč toj činjenici, ostao je poželjno mjesto prebivanja za Osječane i brojne doseljenike s područja Dalmacije, Like i BiH. U Domovinskome ratu Osijek je postao središte obrane hrvatskoga Istoka, kao takav pretrpio je brojne ljudske gubitke, stradali su znanstveni, kulturni i brojni gospodarski objekti. U poslijeratnoj obnovi uspio je sanirati većinu objekata, izgraditi brojne infrastrukturne objekte, ali gospodarstvo nije dostiglo prijeratnu razinu, značajan broj respektabilnih objekata završio je u stečaju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb