Pregled bibliografske jedinice broj: 922662
Uzročnici upale vanjskog slušnog kanala u pasa i njihova antimikrobna osjetljivost
Uzročnici upale vanjskog slušnog kanala u pasa i njihova antimikrobna osjetljivost // Veterinarska stanica, 48 (2017), 6; 429-437 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 922662 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uzročnici upale vanjskog slušnog kanala u pasa i njihova antimikrobna osjetljivost
(Otitis externa in dogs – microbial pathogens and antimicrobial susceptibility)
Autori
Sukalić, Tomislav ; Pavljak, Ivica ; Končurat, Ana ; Sivončik, Berislav
Izvornik
Veterinarska stanica (0350-7149) 48
(2017), 6;
429-437
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
pas, otitis externa, patogene bakterije, antimikrobna osjetljivost
(dog, otitis externa, pathogens, antimicrobial susceptibility)
Sažetak
Upala vanjskog slušnog kanala ili otitis externa (OE) česta je pojava u pasa. Bolest je multifaktorijalne etiologije, a primarni uzroci najčešće su: alergije, poremećaji u izlučivanju žlijezda, poremećaji epitelizacije, tumori ili polipi slušnog kanala, strana tijela u slušnom kanalu te autoimune bolesti. Infekcije bakterijama i kvasnicama predstavljaju sekundarne uzročnike upale kod OE, koji nastupaju po djelovanju primarnih uzroka i faktora koji mijenjaju mikrookoliš slušnog kanala. Predisponirajući faktori mogu biti suženja slušnog kanala, pretjerana vlažnost, endokrinopatije ili traume, a upala će uvijek biti rezultat kombinacije gore navedenih čimbenika. Najčešći patogeni mikroorganizmi koji kompliciraju upalu kod pasa su stafilokoki i streptokoki od Gram pozitivnih bakterija te bakterije roda Pseudomonas, Proteus i Escherichia od Gram negativnih bakterija. Uz navedene bakterijske uzročnike u visokom postotku je zastupljena kvasnica Malassezia pachydermatis koja kao oportunist naseljava kožu psa. U istraživanju smo pretražili 44 obriska vanjskog slušnog kanala pasa s izraženom kliničkom slikom upale. Iz navedenih obrisaka izdvojili smo patogene bakterije i kvasnice u 25 slučajeva ili 56, 81%. Najzastupljeniji patogeni bili su Staphylococcus pseudintermedius (n=8 ili 32%) i Malassezia pachydermatis (n=5, 20%), a zatim koagulaza-negativni stafilokoki (16%), streptokoki (12%), Pseudomonas aeruginosa i Bacillus spp. (8%) te Proteus mirabilis (4%). Osjetljivost izolata prema antimikrobnim lijekovima određivali smo disk difuzijskom metodom, a testirano je ukupno 14 komercijalno dostupnih antimikrobnih pripravaka. Najbolju osjetljivost izolati su pokazali prema amoksicilinu s klavulanskom kiselinom te prema gentamicinu, enrofloksacinu i cefaleksinu, a najveća rezistencija zabilježena je prema ceftiofuru, neomicinu i sulfametoksazolu s trimetoprimom. Amoksicilin s klavulanskom kiselinom pokazao je 100% učinkovitost prema Staphylococcus pseudintermedius, ali i potpunu rezistenciju kod izdvojenih Gram negativnih bakterija. U slučajevima infekcije s Gram negativnim bakterijama Pseudomonas aeruginosa i Proteus mirabilis, jedino su na gentamicin pokazale punu osjetljivost, dok su na ostale testirane pripravke pokazali potpunu rezistenciju. Visoki postotak bakteriološki negativnih rezultata (43, 18%) najvjerojatnije je posljedica uzimanja uzoraka nakon neučinkovite terapije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Veterinarska medicina
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski veterinarski institut, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CAB Abstracts
- Index Veterinarius
- Veterinary Bulletin
- Global Health
- VetMed Resource