Pregled bibliografske jedinice broj: 922602
Kulturne rute: model holističkog upravljanja dubrovačkim ljetnikovcima
Kulturne rute: model holističkog upravljanja dubrovačkim ljetnikovcima // Cultural Heritage – Possibilities for Spatial and Economic Development / Prostorne i razvojne mogućnosti kulturnog naslijeđa / Obad Šćitaroci, Mladen (ur.).
Zagreb: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015. str. 316-321 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 922602 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kulturne rute: model holističkog upravljanja dubrovačkim ljetnikovcima
(Cultural routes: model of the holistic managing of the villas of Dubrovnik)
Autori
Karamehmedović, Deša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Cultural Heritage – Possibilities for Spatial and Economic Development / Prostorne i razvojne mogućnosti kulturnog naslijeđa
/ Obad Šćitaroci, Mladen - Zagreb : Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015, 316-321
ISBN
978-953-8042-10-2
Skup
Cultural Heritage – Possibilities for Spatial and Economic Development / Prostorne i razvojne mogućnosti kulturnog naslijeđa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.10.2015. - 23.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
graditeljsko naslijeđe ; dubrovački ljetnikovci ; kulturni putovi ; holističko upravljanje ; društveno vrjednovanje
(arhitectural heritage ; the Villas of Dubrovnik ; cultural routes ; holistic management ; social evaluation ;)
Sažetak
Analiza dubrovačkih ljetnikovaca obuhvaća 278 građevina izgrađenih između 14. i 18. stoljeća. Ljetnikovci su većinom rasprostranjeni na području Dubrovnika i bliže okolice (67%), iako se nalaze na prostoru od Konavala do poluotoka Pelješca. Gustoća izgradnje ljetnikovaca na području Dubrovnika iznosi jedan ljetnikovac na 0, 21 km², odnosno približno 5 ljetnikovaca na 1 km2. Prema sadašnjem građevnom stanju 32% ljetnikovca su ruševine, oko 35% je arhitektonski još uvijek reprezentativno, 23% je u lošem stanju, a 10% je potpuno devastirano. Holistički model upravljanja ljetnikovcima može biti prihvatljiv instrument trajnog upravljanja ljetnikovcima. Pri tom model koristi kulturne putove kao potku koja povezuje sve segmente i dionike u tom procesu te se temelji na kreativnosti i inovativnosti. Namjera ovog priopćenja nije sagledati sve čimbenike društvenog vrjednovanja, nego načelno postaviti područja koja trebaju biti uključena u model.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Interdisciplinarne društvene znanosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2013-11-2032 - Urbanizam naslijeđa - Urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnoga naslijeđa (HERU) (Obad-Šćitaroci, Mladen) ( CroRIS)
Profili:
DEŠA KARAMEHMEDOVIĆ
(autor)