Pregled bibliografske jedinice broj: 922562
Demografija razvedenih brakova u Hrvatskoj
Demografija razvedenih brakova u Hrvatskoj, 2017., doktorska disertacija, Ekonomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 922562 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Demografija razvedenih brakova u Hrvatskoj
(Demography of Divorce in Croatia)
Autori
Međimurec, Petra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Ekonomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
13.10
Godina
2017
Stranica
182
Mentor
Čipin, Ivan
Ključne riječi
razvedeni brakovi, demografska perspektiva, makrorazina, kohortna analiza, mikrorazina, životni ciklus, ekonomska teorija o obitelji, analiza doživljenja, obrazovanje, višerazinska analiza, Hrvatska
(divorce, demographic perspective, macro-level, age-period-cohort analysis, micro-level, life course approach, economic theory of the family, event history analysis, education, multilevel analysis, Croatia)
Sažetak
Doktorski rad s makroaspekta i s mikroaspekta istražuje razvedene brakove u Hrvatskoj. Analiza na makrorazini oslanja se na formalne demografske metode. U Hrvatskoj se u usporedbi s drugim europskim zemljama bilježe niske vrijednosti pokazatelja koji se tiču razvedenih brakova i njihovo dosadašnje kretanje ne odgovara teorijskim pretpostavkama o drugoj demografskoj tranziciji. Negativni periodski učinci u devedesetim godinama mogu se pripisati tadašnjim ekonomskim i društvenim prilikama u Hrvatskoj, a pozitivni kohortni učinci upućuju na postupno sve veću vjerojatnost da parovi razvedu brak. Analiza na mikrorazini primjenjuje koncept životnoga ciklusa i ispituje vezu između obrazovanja i rizika da se brak razvede. Rezultati pokazuju da je gradijent prema obrazovanju u riziku da se brak razvede u skladu s ekonomskom teorijom o obitelji: negativan za muškarce i pozitivan za žene. Međutim, taj gradijent oscilira tijekom vremena i u novijim kohortama razvedeni brakovi sve su češći među supružnicima s najnižim obrazovanjem. To zahtijeva i pozornost nositelja javnih politika jer može igrati ulogu u reprodukciji ekonomskih i društvenih nejednakosti. Hijerarhijski modeli šanse da se brak razvede stavljaju u odnos i s agregatnim i s individualnim varijablama. Ekonomski i društveni uvjeti pod kojima se odvija obiteljski život šanse da se brak razvede modificiraju izravno i neizravno (preko interakcija s obrazovanjem). Na temelju višedijelnoga empirijskog istraživanja s fokusom na Hrvatskoj doktorski rad isporučuje nove spoznaje u domeni demografije obitelji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija