Naslov
Gljiva Cryphonectria parasitica(Murr)Barr.- uzročnik raka kore pitomog kestena
(Fungus Cryphonectria parasitica(Murr)Barr.- Causative agent of sweet chestnut blight)

Autori
Novak Agbaba, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 1. Hrvatski botanički simpozij 2004. s međunarodnim sudjelovanjem / Mitić, Božena - Zagreb : Hrvatsko Botaničko Društvo, 2004, Podatak o recenziji nije dostupan-podatak o recenziji nije dostupan

Skup
1. Hrvatski botanički simpozij 2004. s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2004. - 02.10.2004

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Cryphonectria parasitica, hipovirulentni soj, pitomi kesten, rak kore kestena,
(Cryphonectria parasitica, hypovirulent strains, swet chestnut, canker, chestnut blight)

Sažetak
Cryphonectria parasitica patogena je gljiva koja uzrokuje bolest pitomog kestena u vidu uzdužnog raspucavanja kore, stvaranja otvorenih rana te sušenja pojedinih grana i čitavih stabala. Gljiva je porijeklom iz istočne Azije i Japana, gdje su joj domačini kineski i japanski kesten. Zaraza se proširila na područje sjeverne Amerike 1904. Godine i uništila je gotovo sve sastojine američkog kestena. U Europi je prvi puta uočena u Italiji 1938. Godine i zahvatila je mnoge kestenove sastojine europskih zemalja. U Hrvatskoj je primijećena 1955. Godine na području Istre odakle se proširila u sve ostale dijelove zemlje. 1950.-ih godina u Italiji je uočeno spontano zacjeljivanje rak-rana kao i površinske nekroze na pitomom kestenu. Ta ista pojava u Hrvatskoj je primijećena osamdesetih godina. Za ozdravljenje je zaslužna pojava hipovirulentnog soja gljive C. parasitica. Hipovirulentan soj je nositelj dvolančane RNA hypovirusa koji svojim djelovanjem umanjuje virulentnost gljive i na taj način omogučuje prirodnu biološku kontrolu bolesti. Bolest je prisutna u gotovo svim kestenovim sastojinama u Hrvatskoj u manjem ili jačem intenzitetu(25- 60%). Zbog zaraze gljivom C. parasitica mnoge kestenove sastojine su u lošem stanju, degradiraju i propadaju, a staništa pitomog kestena se smanjuju. Prilikom registracije zdravstvenog stanja kestenovih sastojina ustanovljeno je da prosječno 20% stabala ima simptome zaraze hipovirulentnim sojem C. parasitica.Praćenjem stanja na trajnim plohama primijećeno je da na određenim staništima bolest napreduje. Gljiva C. parasitica uvrštena je u popis 100 svjetskih najgorih <<napadača>>, koji obuhvaća sve vrste od mikro –organizama do biljaka i životinja. Popis je sačinila grupa znanstvenika i specijalista za invazivne vrste (ISSG) u sklopu udruženja za svjetsku konzervaciju (IUCN). Invazivne vrste prepoznate su na svjetskom nivou kao najveća prijetnja biodiverzitetu. U okviru projekata Šumarskog instituta Jastrebarsko provode se istraživanja bolesti pitomog kestena, mogućnosti zaštite i sanacije staništa. Istraživanja populacije C. parasitica provode se u suradnji s Prirodnoslovno matematičkim fakultetom u Zagrebu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA