Naslov
Primjer damnatio memoriae u Enoni: Kaligula / August
(A Case of damnatio memoriae in Aenona: Caligula / Augustus)

Autori
Kolega, Marija

Izvornik
Ars Adriatica (1848-1590) 7 (2017); 15-28

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
August, Kaligula, damnatio memoriae, preklesavanje, Nin
(August, Caligula, damnatio memoriae, re-carving, Aenona)

Sažetak
Fenomen prerade Kaligulinih portreta u Augusta, najpopularniju osobu rimskog carskog doba mahom je uslijedila nakon Kaliguline kondemnacije, tijekom vladavine njegova nasljednika cara Klaudija. Brojna kiparska ostvarenja u julijevsko-klaudijevskim skupinama na najbolji način ilustriraju tu iznimnu praksu (Cerveteri, Otricoli, Vaison-la-Romaine, Enona). Na području rimske provincije Dalmacije takav primjer prepoznat je u municipalnom središtu Enoni, u kojem je zajednica već zarana nastojala iskazati lojalnost rimskoj upravi postavljanjem i posvećivanjem monumentalnih službenih kipova u središtu grada. Najranijoj skupini pripadali bi kipovi Publija Silija Nerve, prvog patrona municipija Enone i onaj Marka Vipsanije Agripe, najbližeg Oktavijanova suradnika i vojskovođe koji je neko vrijeme boravio u Liburniji. Druga službena skupina uključivala je članove julijevsko-klaudijevske dinastije, od kojih su nam sačuvana četiri kolosalna kipa. Identifikacija dva akefalna carska kipa, još je uvijek na razini pretpostavki, čemu pridonosi nedostatak ženskih carskih kipova iz skupine, kojima se zarana izgubio trag. Identifikacija i atribucija monumentalnog kipa s portretom caru Augustu, utemeljena je u prvom redu na analogijama i komparacijama s njegovim prikazima u mramoru, bronci i na gemama. Izražajna osobnost, prepoznatljive fizičke i fizionomijske oznake, te nadasve karakterističan raspored pramenova iznad čela, neupitno ga opredjeljuju u najmonumentalniju zbirku Augustovih prikaza tipa Prima Porta. Teza o njegovoj transformaciji od izvorno Kaligulinog kipa koju danas zastupaju brojni strani istraživači, sastoji se od prerade koja je provedena na izvornom portretu. Postupak preklesavanja izradio je izvanredan klesar-portretist, što je vidljivo u više nego vjerodostojnoj fizionomijskoj preobrazbi kao i zadržavanju stilsko-likovnog koncepta u načinu češljanja. Fizionomijske i individualizirane značajke Kaligulinog lika zadržane su u mladolikoj osobi, izduženog, trokutastog lica, visokog čela i izvijenih obrva. Kvalitetna kiparska obrada mladolikog cara Kaligule, klesaru je omogućila da neznatnim intervencijama u fizionomijskim oznakama izvrši preoblikovanje u prepoznatljiv Augustov lik. I dok se takav postupak čini minornim ili možda nedovoljno očiglednim, zahvat na samoj frizuri je najradikalnija i najuvjerljivija transformacija provedena na prethodniku, što je u konačnoj izvedbi presudilo u prepoznavanju memoria damnata na ninskom kipu. Ruka klesara-portretista bila je usredotočena na nakupinu pramenova kose počešljanu u osi korijena nosa i iznad očiju, koja je i svojim frontalnim postavom više izložena promatraču. Nakon provedenog zahvata preklesavanja na licu i odstranjivanja pramenova kose iznad čela, došlo je do ukupnog smanjivanja glave u odnosu na tijelo kipa. U ukupnoj vizualnoj prezentaciji kipa corona civica se doima disproporcionalnom, izdignutom i kao da „lebdi“ iznad glave. Takva pojava isključivo je posljedica klesarskih intervencija, i zabilježena je na nizu prerađenih carskih portreta sa corona civica na glavi, poput cara Klaudija u Beču, Rimu i Grosettu. U vladavini Flavijevaca (69.-96.) carska skupina u Enoni bila je proširena i nadopunjena kipom Domicijana, još jednim carem koji je nakon ubojstva 96. godine, pao u nemilost. Enonska zajednica ponovo provodi postupak odstranjivanja njegova kipa i preklesavanje portreta u nasljednika cara Nervu.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Primijenjena umjetnost

POVEZANOST RADA