Pregled bibliografske jedinice broj: 921656
Neki sociologijski aspekti odnosa prema prikupljanju i iskorištavanju komunalnih otpadnih tvari
Neki sociologijski aspekti odnosa prema prikupljanju i iskorištavanju komunalnih otpadnih tvari // Socijalna ekologija, 1 (1992), 2; 189-201 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 921656 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neki sociologijski aspekti odnosa prema prikupljanju i iskorištavanju komunalnih otpadnih tvari
(Some sociological aspects)
Autori
Karajić, Nenad ; Smerić, Tomislav
Izvornik
Socijalna ekologija (1330-0113) 1
(1992), 2;
189-201
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
javno mnijenje ; komunalni otpad ; prerada i iskorištavanje otpada ; prikupljanje sekundarnih sirovina
(public relation ; waste ; processing and utilization of waste ; collecting secondary raw materials)
Sažetak
U tekstu se iznose rezultati ispitivanja mišljenja javnosti o postupanju s komunalnim otpadnim tvarima iz domaćinstava realiziranog u sklopu šireg empirijskog pilot-istraživanja javnog mnijenja o postupanju s otpadnim tvarima. Anketiranje je provedeno u veljači 1992. godine na uzorku od 307 ispitanika s područja zagrebačke i riječke regije. Ispitivana su mišljenja javnosti o preradi i iskorištavanju otpadnih tvari, učestalost dosadašnjeg i pretpostavljenog budućeg sudjelovanja u prikupljanju sekundarnih sirovina u domaćinstvima, te mišljenja o prikupljanju sekundarnih sirovina u domaćinstvima. Ustanovljen je visok stupanj socijalnog slaganja oko potrebe prikupljanja, prerade i iskorištavanja otpadnih tvari, te spremnost da se ubuduće, više no što je to bio slučaj do sada, sudjeluje u aktivnostima na tom području. Kao socio-demografske varijable, koje najviše pridonose u proizvođenju statistički značajnih razlika u mišljenjima ispitivane populacije prema ispitivanim problemima, pokazale su se: veličina (tip) naselja u kojima ispitanici žive, blizina stanovanja mjestu odlagališta otpada i stupanj obrazovanja ispitanika. Također je, primjenom komponentne analize, utvrđena latentna struktura odnosa prema prikupljanju sekundarnih sirovina u domaćinstvima. Ustanovljeno je postojanje dvaju koncepata: podrška angažmanu u prikupljanju sekundarnih sirovina kao izraz zalaganja za ekonomsko-ekološku dobrobit zajednice, te pasivnost i osobnim zahtjevima uvjetovana podrška prikupljanju sekundarnih sirovina. Rezultati istraživanja upućuju na, u osnovi, povoljnu socijalnu klimu za ostvarenje ovog segmenta u sklopu cjelovitog sustava zbrinjavanja otpada.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb