Pregled bibliografske jedinice broj: 921642
Znanje i stavovi djelatnika hrvatske vojske o transplantaciji
Znanje i stavovi djelatnika hrvatske vojske o transplantaciji // Hrvatski časopis za javno zdravstvo, 13 (2017), 50; 89-95 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 921642 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Znanje i stavovi djelatnika hrvatske vojske o transplantaciji
(Knowledge and attitudes of croatian army about transplantation)
Autori
Bajser, Antonija ; Matuš, Ksenija ; Diklić, Davorin ; Puharić, Zrinka
Izvornik
Hrvatski časopis za javno zdravstvo (1845-3082) 13
(2017), 50;
89-95
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Hrvatska vojska, darivanje organa, donorska kartica
(Croatian Army, organ donation, donor card)
Sažetak
Hrvatska je od 2007. godine članica Eurotransplanta, međunarodne organizacije za razmjenu organa. Transplantacijski program Republike Hrvatske uspješno je integriran te potpuno usklađen sa zahtjevima i standardima Europske unije. Hrvatski građani danas imaju osiguranu dostupnost svih transplantacijskih usluga i jedno od najkraćih vremena čekanja na presađivanje u Europi i svijetu. ispitati stavove i znanje djelatnika Hrvatske vojske o transplantaciji organa te utvrditi razlike prema sociodemografskim obilježjima ispitanika. Istraživanje je provedeno u srpnju 2016. godine u Hrvatskoj vojsci u Karlovcu putem anonimnog upitnika. Anketiranju je pristupilo 125 ispitanika u dobi od 19 do 61 godine. Od toga je bilo 107 (86%) muškaraca i 18 (14%) žena, a prosječna dob ispitanika bila je 32, 5 godine. S obzirom na varijable u odnosu na koje su se ispitivali njihovi stavovi, sudionici se mogu klasificirati prema dobi, spolu, školskoj spremi, mjestu boravka i vjeroispovijesti. U istraživanju je sudjelovalo 125 ispitanika (107 muškaraca i 18 žena), najveći broj pripada u dobnu skupinu 18-35 godina 82(66%), završene srednje škole 107(86%), sa sela 75(60%), deklariranih vjernika 111(89%). Najveći je broj ispitanika odgovorio da nisu potpisali pristanak na darivanje svojih organa 116(97%), tijekom života 77(62%) ispitanika ne bi bilo voljno darivati svoje organe tijekom života a nakon smrti 39(31%) ispitanika ostaje pri ovoj odluci. Najveći broj ispitanika 42(34%) kao glavni razlog zbog kojeg ne žele donirati svoje organe navode da nikada prije nisu razmišljali o tome dok njih 22(18%) navodi da ne znaju zašto ne žele donirati svoje organe. Od 125 ispitanika, njih 41(33%) bi odbilo donirati svoje organe osobi koja je ovisnik. Više od polovice ispitanika smatra da doniranje organa ne treba plaćati 84(67 %) dok njih 38(30%) smatra da bi doniranje organa trebala plaćati država a preostalih 3(3%) smatra da bi doniranje trebao platiti pacijent. Čak 107(86%) ispitanika smatra da postoji crno tržište organa. Više od polovice ispitanika 70(56 %) nije čulo niti čitalo o doniranju organa u proteklih godinu dana. Statistički značajna razlika pronađena je samo kod dva pitanja-žene su spremnije darovati svoje organe za vrijeme života od muškaraca i ispitanici s VŠS/VSS smatraju da su dovoljno informirani i educirani za razliku od ispitanika s osnovnom i srednjom stručnom spremom. Iako je Republika Hrvatska vodeća u svijetu po broju darivatelja organa na milijun stanovnika (prva po broju presađivanja jetre i bubrega te druga po broju transplantacija srca), potreba za organima za transplantaciju je sve veća i u budućnosti će trebati sve više darivatelja. Upravo bi djelatne osobe Hrvatske vojske radi osjetljivosti svog posla trebali imati dodatnu edukaciju i senzibilitet za navedenu tematiku.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
