Pregled bibliografske jedinice broj: 921490
Ikonična arhitektura Borisa Magaša
Ikonična arhitektura Borisa Magaša, 2018. (ostalo).
CROSBI ID: 921490 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ikonična arhitektura Borisa Magaša
(Iconic Architecture of Boris Magaš)
Autori
Žunić, Alen
Izvornik
Društvo arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac, Banjavčićeva 8, Karlovac, 18.1.2018., 18 h
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo
Godina
2018
Ključne riječi
arhitektura, Boris Magaš, hotel, Solaris, Haludovo, Zagreb, Sarajevo
(architecture, Boris Magaš, hotel, Solaris, Haludovo, Zagreb, Sarajevo)
Sažetak
Ikonična je arhitektura tema aktualna još od vremena piramida i antičkih civilizacija – vladari i elite društva htjeli su arhitekturom naznačiti važnost i uspješnost svojih država, gradova ili zajednica. Međutim, u 20. i 21. stoljeću tema ikonične arhitekture je postala simbol talenta i kreativnosti i samih arhitekata, koji više nisu ostajali anonimni iza mecena što su ih financirali, već je i njihovo ime raslo svakom novom zapaženom, često i ekstravagantnom zgradom. Vrhunac toga novog vala arhitekata koji su počeli obilježavati gradove i stavljati ih na mapu svijeta – takozvani starhitekti – obilježen je prijelazom u 21. stoljeće muzejskom zgradom Franka Gehrya. 'Bilbao efekt' pokazao je kako arhitektura može stvoriti turističku atrakciju od gotovo nepoznatoga grada i svojom neuobičajenom formom postati tema svih svjetskih medija. Iako ovo predavanje nema iluziju da je potrebno uspoređivati Gehrya i Magaša, ideja je ipak prikazati važnost Borisa Magaša kao možda najkompleksnijeg arhitekta u našoj novijoj povijesti. Predavanje ispituje, kroz nekoliko njegovih kapitalnih djela, kojim je to arhitektonskim alatima stvarao ikone gradova ili naselja što su prije njegovih realizacija ili idejnih rješenja bila nedovoljno poznata. I dok se objekti koje diljem svijeta grade Gehry, Eisenman ili Zaha Hadid čuvaju i obnavljaju jer ih se smatra velikom vrijednošću za grad ili državu, bit će zanimljivo promotriti koje su to sudbine doživjele Magaševe zgrade, unatoč svojemu antologijskom značenju. Krajnje, postavlja se pomalo provokativno pitanje – je li Magaš bio naš starhitekt? I to je posebno izazovno propitati u gradu u kojem se Magaš rodio – Karlovcu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam