Pregled bibliografske jedinice broj: 921142
Tradicijska Slavonija u književnom i etnografskom diskursu Josipa Lovretića (1865. - 1948.)
Tradicijska Slavonija u književnom i etnografskom diskursu Josipa Lovretića (1865. - 1948.) // Josip Lovretić (1865. - 1948.), jedno stoljeće poslije, u povodu 150. obljetnice rođenja / Bilić, Anica ; Cvikić, Sandra ; Živić, Dražen ; Gliogrević, Ljubica ; Marijanović, Luka (ur.).
Otok: Grad Otok, 2017. str. 171-189 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 921142 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tradicijska Slavonija u književnom i etnografskom diskursu Josipa Lovretića (1865. - 1948.)
(Tradicional Slavonia in Josip Lovretić's Literary and Ethnographic Discourse)
Autori
Bilić, Anica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Josip Lovretić (1865. - 1948.), jedno stoljeće poslije, u povodu 150. obljetnice rođenja
/ Bilić, Anica ; Cvikić, Sandra ; Živić, Dražen ; Gliogrević, Ljubica ; Marijanović, Luka - Otok : Grad Otok, 2017, 171-189
ISBN
978-953-95108-4-6
Skup
Znanstveni skup Josip Lovretić (1865. - 1948.), jedno stoljeće poslije, u povodu 150. obljetnice rođenja
Mjesto i datum
Otok, Hrvatska, 18.11.2015
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Josip Lovretić ; Slavonija ; tradicijski život i kultura ; etnozapisi ; književni diskurs ; seoska novelistika ; književno pamćenje
(Josip Lovretić ; Slavonia ; traditional life and culture ; ethnographic records ; literary discourse, rural novella ; literary memory)
Sažetak
Glavna je motivacija tekstualnoga rada Josipa Lovretića bilo spašavanje od zaborava materijalne i nematerijalne baštine tradicijske Slavonije zbog čega je koristio tehnike čuvanja, spremanja i uskladištenja etnograđe u etnografske i književne tekstove s osloncem na blagodati kulture pamćenja te zahvaljujući sposobnosti literature da bude prostor pamćenja i interpretacije tradicijskoga života i kulture. U članku se razmatra zašto se Josip Lovretić uz etnografski diskurs priklonio književnom diskursu te beletrizirao i literarizirao tradicijski život i kulturu sela vinkovačkoga kraja s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Budući da za književnika nije bio primarno predestiniran, književnost mu je kao odličnom poznavatelju i osviještenom čuvaru materijalne i nematerijalne baštine bila ancilla etnografije. Usporedbenim čitanjem njegove seoske novelistike i etnozapisa, došlo se do spoznaja o prednostima književnoga diskursa zbog čega ga je privilegirao u svojemu projektu zaštite kulturnih dobara.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
