Pregled bibliografske jedinice broj: 921130
Književnohistoriografski hod slavonskom šumom
Književnohistoriografski hod slavonskom šumom // Slavonske šume kroz povijest / Župan, Dinko ; Skenderović, Robert (ur.).
Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2017. str. 407-428 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 921130 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Književnohistoriografski hod slavonskom šumom
(A Literary Historiographical Walk trough Slavonian Forest)
Autori
Bilić, Anica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Slavonske šume kroz povijest
/ Župan, Dinko ; Skenderović, Robert - Slavonski Brod : Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2017, 407-428
ISBN
978-953-8102-11-0
Skup
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Slavonske šume kroz povijest"
Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 01.10.2015. - 02.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
šuma, prirodni krajolik, književni prostor, poetika, svjetonazor
(forest, natural landscape, literary field, poetics, world view)
Sažetak
Korpus interpretiranih poetološki i žanrovski heterogenih književnih tekstova nastao je u vremenskom rasponu od 1762. do 1911.: Sveta Rožalija Antuna Kanižlića (1759./1780.), Satir iliti divji čovik Matije Antuna Relkovića (1762.), Jesenski plodovi Matije Petra Katančića (1791.), Kolo gora Ota Šiakovića (1851./1862.), Slavonska šuma Josipa Kozarca (1888.), Jankovo ljetovanje Franje Cirakija (1905.), Rasap Josipa Kosora (1906.), Đuka Begović Ivana Kozarca (1911.), a referira se na konkretne geografski determinirane šumske predjele u Slavoniji. Nizinski šumski predjeli analizirani su kao književni krajolici u koje su navedeni pisci upisali različita subjektivna i društveno uvjetovana značenja, vrijednosti, emocije, empirijska znanja te svjetonazorna opredjeljenja. Semantizacija šume kao dominantnoga prirodnoga površinskog pokrova promatrana je unutar iskustva prirode i iskustva kulture i društva te je utvrđen stupanj njezine referencije na izvanknjiževnu zbilju u rasponu od prirodnoga preko kultiviranoga do kulturnoga/književnoga prostora. Cilj je rada šumu definirati i interpretirati kao književni krajolik u dijakronijskom nizu te utvrditi da je složen entitet, koji svoju kompleksnost pokazuje mnogolikošću i slojevitošću. Korištenjem postignuća kulturne i književne geografije, ponajprije kvalitativne analize, šumski smo krajolik na navedenu korpusu opisali, interpretirali i usustavili te zaključno pokazali da su njegove reprezentacije povijesne te ovisne o književnoevolutivnim tendencijama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
