Pregled bibliografske jedinice broj: 920375
Konzervatorska načela Gjure Szabe na primjeru senjske katedrale
Konzervatorska načela Gjure Szabe na primjeru senjske katedrale // Hrvatski povjesničari umjetnosti: Gjuro Szabo (1875.–1943.)
Zagreb, Hrvatska, 2015. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 920375 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Konzervatorska načela Gjure Szabe na primjeru senjske katedrale
(Gjuro Szabo's Conservation Principles: the Example of Senj Cathedral)
Autori
Raič Stojanović, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Hrvatski povjesničari umjetnosti: Gjuro Szabo (1875.–1943.)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.10.2015. - 16.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Gjuro Szabo ; Josip Vancaš ; katedrala u Senju ; konzerviranje
(Gjuro Szabo ; Josip Vancaš ; Senj Cathedral ; conservation)
Sažetak
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije u Senju, shvaćena kao vrijedno i složeno arhitektonsko ostvarenje, bila je predmetom konzervatorskih promišljanja ne samo nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu, već i početkom dvadesetog stoljeća. Godine 1899. arhitekt Josip Vancaš izradio je projekt njezina restauriranja, kojim je predvidio znatne preinake s obilježjima kasnog historicizma. Zahvat je tada tek djelomično izveden gradnjom novoga zvonika, no 1912. godine iznova se postavilo pitanje njegova dovršenja. Tom prilikom Gjuro Szabo i Martin Pilar, izaslanici netom osnovanog Zemaljskog povjerenstva za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika, pregledali su građevinu i sastali se s arhitektom. Ocijenivši projekt zastarjelim i odviše smjelim, naložili su izmjene koje su, prema njihovu sudu, pratile suvremena shvaćanja zaštite spomenika. Arhitekt Vancaš izradio je potom nov projekt restauriranja katedrale, objavljen 1916. godine u časopisu Der Bautechniker, u kojemu je primjetno pojednostavio svoje prvobitne zamisli. Szabo je smatrao da ni taj projekt nije slijedio neke od ključnih konzervatorskih smjernica, poput poštivanja asimetričnosti pročelja, korištenje trajnijih građevnih materijala, zadržavanja postojećih oltara te, uopće, osmišljavanja originalnog arhitektonskog pristupa. U radu će biti riječi o planiranim zahvatima na građevini u svijetlu restauratorskih htijenja Josipa Vancaša i konzervatorskih načela Gjure Szabe i suradnika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Profili:
Iva Raič Stojanović
(autor)