Pregled bibliografske jedinice broj: 920287
Govorna interpretacija Šegrta Hlapića
Govorna interpretacija Šegrta Hlapića // Od čudnovatog do čudesnog/Knjiga sažetaka / Majhut, Berislav ; Narančić Kovač, Smiljana ; Lovrić, Sanja (ur.).
Slavonski Brod: Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, 2013. str. 81-82 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 920287 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Govorna interpretacija Šegrta Hlapića
(Speech interpretation in "Hlapić the Apprentice")
Autori
Vlašić Duić, Jelena ; Pletikos Olof, Elenmari
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Od čudnovatog do čudesnog/Knjiga sažetaka
/ Majhut, Berislav ; Narančić Kovač, Smiljana ; Lovrić, Sanja - Slavonski Brod : Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, 2013, 81-82
ISBN
978-953-57604-0-5
Skup
Od čudnovatog do čudesnog, Međunarodna znanstvena konferencija
Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 18.04.2013. - 20.04.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Brlić-Mažuranić ; čitanje naglas ; dječja književnost ; emocije ; govorna interpretacija ; interpretativno čitanje ; prozodija
(Brlić-Mažuranić ; children's literature ; read-aloud ; reading style ; interpretative reading ; speech expressivity ; emotions ; prosody)
Sažetak
U radu analiziramo interpretativna čitanja Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića. Ulomke iz snimki dvadesetero interpretatora prezentirali smo slušateljima koji su procjenjivali koliko su pojedini interpretatori izražajni, imaju li ugodan glas, imaju li razgovijetnu dikciju te sviđa li im se izvedba. U radu uspoređujemo na koji način interpretatori ostvaruju tekstualno jaka afektivna mjesta koja izražavaju emociju radosti i bijesa. Interpretatori čija je govorna interpretacija ocijenjena vrlo izražajnom, tekstualno afektivna mjesta ostvaruju koristeći znatno dulje stanke razdvajanja te stanke isticanja, što rezultira ukupno sporijim tempom. Najbolje ocijenjeni interpretatori imaju kraće sintaktičko-logičke cjeline te se koriste tonskim i intenzitetskim gradacijama. Analiza pokazuje da se slušačima više sviđa i tzv. "lažna izražajnost" koju karakteriziraju visoki intonacijski početci, nego neizražajno, neangažirano, distancirano čitanje malih intonacijskih raspona.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb