Pregled bibliografske jedinice broj: 920227
Uloga religioznosti u odnosu samostišavanja i zadovoljstva brakom
Uloga religioznosti u odnosu samostišavanja i zadovoljstva brakom // 1.međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta - Knjiga sažetaka / Merkaš, Marina ; Brdovčak, Barbara (ur.).
Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište, 2017. str. 87-87 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 920227 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga religioznosti u odnosu samostišavanja i
zadovoljstva brakom
(The role of religiosity in the relation between
self- silencing and satisfaction with marriage)
Autori
Šeremet, Ana ; Merkaš, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
1.međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta - Knjiga sažetaka
/ Merkaš, Marina ; Brdovčak, Barbara - Zagreb : Hrvatsko katoličko sveučilište, 2017, 87-87
ISBN
9789538014161
Skup
1.međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.12.2017. - 08.12.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
samostišavanje, religioznost, zadovoljstvo brakom, kompenzacijski model religioznosti
(self-silencing, religiosity, satisfaction with marriage, compensation model of religiosity)
Sažetak
Na temelju Sullivanina (2001) kompenzacijskog modela religioznosti, a za potrebe ovog rada, postavljen je teorijski model prema kojemu visoka razina religioznosti može oslabiti ili poništiti negativnu povezanost samostišavanja i zadovoljstva brakom. U skladu s tim, cilj je ovog rada empirijska provjera pretpostavljenog moderatorskog učinka religoznosti na povezanost samostišavanja i zadovoljstva brakom. U radu su korišteni podatci prikupljeni od 163 bračna para. Samostišavanje je ispitano Skalom samostišavanja (Jack i Dill, 1992), religioznost Skalom zajedničkih religijskih aktivnosti supružnika (Mahoney i sur., 1999), a zadovoljstvo brakom Skalom zadovoljstva brakom (Ćubela Adorić i Jurević, 2007). Provedeno je šest moderatorskih analiza korištenjem programa Process macro za SPSS (Hayes, 2012), odnosno postavljeni teorijski model empirijski je provjeravan posebno na uzorku žena i muškaraca te korištenjem odgovora oba supružnika u istom modelu. Rezultati su pokazali kako je sudjelovanje u zajedničkim religijskim aktivnostima značajan prediktor zadovoljstva brakom i kod žena i kod muškaraca, a kod žena se još kao značajan prediktor zadovoljstva brakom pokazalo i samostišavanje. Odnosno, žene i muškarci koji zajedno sa svojim supružnikom učestalo sudjeluju u religijskim aktivnostima te žene koje se manje samostišavaju su ujedno i zadovoljniji svojim brakom. Od svih testiranih modela, jedino se model u kojem je pretpostavljen moderatorski učinak ženine procjene sudjelovanja u zajedničkim religijskim aktivnostima na povezanost samostišavanja muškarca i zadovoljstva brakom žene pokazao značajan. Kod žena koje procjenjuju da imaju srednju i visoku razinu sudjelovanja u zajedničkim religijskim aktivnostima sa supružnikom negativna povezanost samostišavanja njihovih supruga i njihova zadovoljstvom brakom se u određenoj mjeri smanjuje, odnosno slabi. U radu se raspravlja o religioznosti kao mogućem zaštitnom čimbeniku za bračnu kvalitetu kod žena te se daju preporuke za daljnja istraživanja područja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb