Naslov
Zadruga "Arhitekt" u Zagrebu. Pitanje slobode projektantskog djelovanja 1950-ih
(CO-operative "Arhitekt" in Zagreb. About freedom of architectural profession in the 1950s)

Autori
Čavlović, Melita

Izvornik
Prostor (1330-0652) 25 (2017), 2(54); 288-305

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
arhitektonska profesija, autonomija arhitektonskog djelovanja, moderna arhitektura nakon Drugoga svjetskog rata, zadruga Arhitekt, zadrugarstvo u arhitekturi
(architectural profession, autonomy of architectural work, modern architecture after WW II, the co-operative Arhitekt, cooperative movement in architecture)

Sažetak
Zadruga Arhitekt unikatna je inicijativa u vremenu nakon Drugoga svjetskog rata u granicama Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ). Iako osnovana kao odgovor na monopolizaciju, centralizaciju i birokratizaciju poslijeratne arhitektonske profesije ona je imala i jasnu misiju stvaranja zajedničke arhitektonske platforme zasnovane na horizontalnoj suradnji i pristupu projektiranju. Ovakva je projektna organizacija, neosporno činila presedan u poslijeratnoj arhitektonskoj profesiji osiguravajući veću samostalnost rada i autonomiju u arhitektonskim realizacijama. Ona je u svojoj osnovi primjer arhitektonske organizacije zasnovane na elementima kapitalističkog poslovanja, preuzimanjem, distribucijom i naplatom projektnih zadataka prema zahtjevima naručitelja na način koji nije bio uobičajen za ostale arhitektonske organizacije socijalističkoga društva. Arhitekti su međusobnim udruživanjem okupljanjem diskutiranjem i lobiranjem kako unutar stručnih tako i vanjskih političkih krugova uspjeli zasnovati zajedničku platformu koja je omogućila veće individulane slobode projektantskoga djelovanja. Imajući u vidu aktualnost teme zadrugarstva u arhitekturi koja se u hrvatskom slučaju ispituje i kroči neutabane staze u dvama primjerima inženjerskih zadruga, potreba za istraživanjem šireg polja arhitektonskog djelovanja od onog koji bi obuhvatio isključivo građenje, danas je i više neko relevantna.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA