Pregled bibliografske jedinice broj: 919797
Suvremena demografska obilježja Podgorja
Suvremena demografska obilježja Podgorja // Senjski zbornik, 44 (2017), 1; 73-95 (domaća recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 919797 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suvremena demografska obilježja Podgorja
(Contemporary Demographic Features of Podgorje)
Autori
Turk, Ivo ; Šimunić, Nikola ; Pokos, Nenad
Izvornik
Senjski zbornik (0582-673X) 44
(2017), 1;
73-95
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Podgorje ; ukupna depopulacija ; prirodna depopulacija ; starenje stanovništva ; prometna izoliranost
(Podgorje ; Total Depopulation ; Natural Depopulation ; Population Ageing ; Traffic Isolation)
Sažetak
Podgorje obuhvaća prostor hrvatske jadranske obale u podnožju Velebita. Adminsitrativno gledano, istraživanjem su obuhvaćena naselja Grada Senja, te općina Karlobag i Starigrad, koja svojim teritorijem participiraju na obali Jadranskog mora. Promatrani je prostor podijeljen između Ličko- senjske (Grad Senj i Općina Karlobag) i Zadarske županje (Općina Strarigrad). Podgorje ima vrlo negativna demografska obilježja. Ukupna depopulacija traje, s iznimkom jednog međupopisja (1981. – 1991.), kontinuirano od 1910. godine kada je zabilježen maksimum naseljenosti (16 782 stanovnika). U sljedećih se sto godina broj stanovnika skoro prepolovio. Prema najnovijim popisu stanovništva iz 2011. godine Podgorje je imalo samo 8 894 stanovnika. Prirodna depopulacija je u Podgorju prisutna dugi niz godina što vrlo negativno utječe na demografske prilike. Starenje stanovništva je u vrlo uznapredovalom stadiju. Godine 1971. indeks starenja iznosio je 58, dok je prema posljednjem popisu iz 2011. vrijednost toga demografskog pokazatelja porasla na čak 187, 8. Razlozi ovakvog nepovoljnog demografskog stanja su kompleksni. Fizičkogeografska obilježja nepovoljno su u prošlosti utjecala na razvoj (krški reljef s mnogo strmih oblika, jaka bura). Danas se Podgorje nalazi u zoni preklapanja nodalno-funkcionalnih područja Rijeke, kojoj gravitira njegov sjeverni dio te Zadra, kojem gravitira njegov južni dio. Izgradnjom autoceste Zagreb – Split i planiranom izgradnjom autoceste ili brze ceste Rijeka – Žuta Lokva, Podgorje će se u biti naći u svojevrsnoj prometnoj izolaciji, što neće povoljno djelovati na demografske i ekonomske tokove. Unatoč položaju na jadranskoj obali koji nudi dobru mogućnost razvoja turizma, s iznimkom Starigrada, gdje je polazišna točka za izlete u NP Paklenica, ta djelatnost u Podgorju nije znatnije razvijena, što nepovoljno utječe na demografske prilike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija, Geografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb