Naslov
Arbanaški na raskrižju: vitalitet i održivost jednog manjinskog jezika
(Arbanasi at the crossroads: Vitality and sustainability of a minority language)

Autori
Šimičić, Lucija ; Bilić Meštrić, Klara

Ostali urednici
Skelin Horvat, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Srednja Europa

Grad
Zagreb

Godina
2018

Stranica
220

ISBN
978-953-7963-85-9

Ključne riječi
arbanaški, Zadar, etnojezični vitalitet, održivost jezika, zamjena jezika, upravljanje jezikom, jezične ideologije, jezični stavovi, jezične prakse
(Arbanasi, Zadar, ethnolinguistic vitality, language sustainability, language shift, language management, language ideologies, language attitudes, language practices)

Sažetak
Sa željom da se proširi zanimanje za male, često u javnom diskursu nevidljive i ugrožene jezične zajednice u Hrvatskoj, ova je knjiga proizišla iz sociolingvističkog istraživanja zadarskih Arbanasa. Tijekom gotovo tristo godina, koliko je prošlo od doseljavanja prvih Arbanasa u Zadar (katoličkih, albanofonih izbjeglica iz okolice Skadarskog jezera), zadarski Arbanasi još uvijek čuvaju svoj identitet i jezik. Ipak, zbog niza društvenih i političkih čimbenika koji su se neminovno odrazili kako na percepciju zajednice u širem kontekstu, tako i na stavove pripadnika same zajednice prema vlastitom jeziku i identitetu, njihov se specifični identitet oblikovao tijekom stoljeća, a taj proces traje i danas. Transformacija jezika i identiteta često je podrazumijevala i njihovo uvišestručavanje i hibridiziranje te ponekad suprotne silnice koje se i danas mogu osjetiti u razgovorima s Arbanasima u vidu kompleksnih diskursa pripadanja. Sam su jezik, na strukturnoj razini, oblikovali jezici s kojima je arbanaški dolazio u dodir u novoj okolini, prije svega hrvatski (čakavski i štokavski) i mletački (zaratinski) zatim standardni talijanski i standardni hrvatski. Promjene režima, a time i strukture gradskog stanovništva, utjecale su na učestalost i intenzitet dodira s Arbanasima, njihov sve očitiji pomak s periferije u centar gradskog života, a time i na promjene učestalosti i obrazaca korištenja arbanaškog jezika. Upravo je otkrivanje raznovrsnih čimbenika koji danas utječu na održivost arbanaškog jezika u žarištu istraživanja koje je ovdje prikazano. Autorice se osvrću na različite teorijske okvire i modele pomoću kojih se nastoji razumjeti procese jezičnog očuvanja i zamjene jezika, ali i izlaze iz okvira postojećih modela ističući specifičnosti i prikrivene čimbenike koji su se pokazali važnima za razumijevanje gubljenja i zamjene arbanaškog na individualnoj i grupnoj razini. Danas su Arbanasi jedna od najmanjih jezičnih manjina u Hrvatskoj, UNESCO arbanaški svrstava u kategoriju «ozbiljno ugroženih» jezika, a u Hrvatskoj je on jedan od dvadesetak govora zaštićenih kao nematerijalna kulturna baština. Iako su stavovi prema arbanaškom i njegovom očuvanju načelno pozitivni, broj aktivnih govornika u stalnom je padu. Posljednji je dio knjige stoga posvećen analizi mogućnosti očuvanja arbanaškog kao sredstva identifikacije, komunikacije, odnosno u kontekstu bilo koje vrste institucionalizacije. Ove se mogućnosti razmatraju na temelju diskursa unutar same zajednice, a ključni su za bilo koji oblik daljnjeg upravljanja jezikom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA