Pregled bibliografske jedinice broj: 919651
Defter 1701/1702., svjedočanstvo o ljudskoj i materijalnoj cijeni rata na tromeđi
Defter 1701/1702., svjedočanstvo o ljudskoj i materijalnoj cijeni rata na tromeđi // Fazileta Hafizović, "Popis seljaka i zemlje sandžaka Krka, Klis i Hercegovina oslobođenih od Mletačke Republike 1701. godine / Roksandić, Drago ; Višnjić, Čedomir (ur.).
Zagreb: Srpsko kulturno društvo Prosvjeta ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Orijentalni institut u Sarajevu, 2017. str. 493-496
CROSBI ID: 919651 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Defter 1701/1702., svjedočanstvo o ljudskoj i materijalnoj cijeni rata na tromeđi
(Defter 1701/1702, testimony about human and material costs of war ob the Triplex Confinium)
Autori
Hafizović, Fazileta ; Roksandić, Drago
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Fazileta Hafizović, "Popis seljaka i zemlje sandžaka Krka, Klis i Hercegovina oslobođenih od Mletačke Republike 1701. godine
Urednik/ci
Roksandić, Drago ; Višnjić, Čedomir
Izdavač
Srpsko kulturno društvo Prosvjeta ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Orijentalni institut u Sarajevu
Grad
Zagreb
Godina
2017
Raspon stranica
493-496
ISBN
978-953-175-613-6
Ključne riječi
Triplex Confinium, rat 1683/4. - 1699., defter, 1701., cijena rata
(Triplex Confinium, 1683/4 - 1699 war, defter, 1701, costs of war)
Sažetak
Linea Grimani, kako su i suvremenici zvali novu granicu, prvu takve vrste u mletačko-osmanskim odnosima u ranom novom vijeku, sličila je na granice kakve su kasnije u 19. i 20. stoljeću bile uobičajene u Africi pri razgraničavanjima među konkurentskim kolonijalnim silama. Ne vladajući prostorom pustinja, močvara ili džungli, najčešće su ugovarale pravocrtne granice, ne obazirući se na ništa što je ekološki i ekonomski ili na bilo koji drugi način žiteljima pograničja bilo važno. Iznimka su bile polukružnice oko fortifikacija na graničnoj crti, koje su također u osnovi funkcionirale na isti način. U predjelima duž mletačko-osmanske granice ničega nije bilo u izobilju osim kamena, a ponegdje i šume, a granica je sjekla bar okućnice, oranice, livade i ispasišta, vodotoke i lokalne prirodne putove itd. Imperijalni mir je neizbježno bio uvod u lokalne „male ratove“ za sve moguće ionako oskudne resurse. Aurotica je uložila silan trud u ubifikaciju naselja i identifikaciju mnogobrojnih objekata materijalne kulture, neovisno o tome u kakvu su se stanju tada nalazili. Time je rad silno dobio na kvaliteti i uvelike će olakšati buduća istraživanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija, Povijest
