Pregled bibliografske jedinice broj: 919636
Kombinirana kriza 1815. i njene posljedice na razvoj makarskog stanovništva
Kombinirana kriza 1815. i njene posljedice na razvoj makarskog stanovništva // Kuga u Makarskoj i primorju 1815. / Tomasović, Marinko (ur.).
Makarska: Gradski muzej Makarska, 2017. str. 185-210 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 919636 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kombinirana kriza 1815. i njene posljedice na razvoj makarskog stanovništva
(The combined crisis of 1815 and its consequences on the population of Makarska)
Autori
Anušić, Nikola
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Kuga u Makarskoj i primorju 1815.
/ Tomasović, Marinko - Makarska : Gradski muzej Makarska, 2017, 185-210
ISBN
978-953-7139-20-9
Skup
Kuga u Makarskoj i primorju 1815.
Mjesto i datum
Makarska, Hrvatska, 02.12.2015. - 04.12.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Makarska, kuga, 19. stoljeće, povijesna demografija
(Makarska, plague, 19th century, historical demography)
Sažetak
Posljednja epidemija kuge u Makarskoj iz 1815. g. ostala je upamćena po iznimno visokom mortalitetu koji je uzrokovao gubitak trećine njena stanovništva. U radu se demografska trauma izazvana kugom sagledava u široj perspektivi razvoja makarskog stanovništva i razmatra kao potencijalna točka obrata u tom razvoju. Na temelju popisa stanovništva iz 18. i 19. st. te praćenja prirodnog kretanja stanovništva u prvoj polovici 19. st. istražuje se utjecaj epidemije na kasnije demografske trendove i ispituje odražavaju li oni tek kratkoročni diskontinuitet, ili definitivni otklon od prethodnog demografskog razvoja. Ustanovljeno je da do poremećaja u demografskim kretanjima dolazi prije izbijanja epidemije uslijed dugotrajne prehrambene krize koja nakon 1812. g. postaje akutna. Preklapanje prehrambene krize i epidemije kuge u kombiniranu krizu izazvalo je snažan kumulativni učinak na epidemijski mortalitet uzrokujući njegov ekstremni rast. Drastičan pad broja stanovnika izazvao je polustoljetno zaostajanje u demografskom razvoju, ali je također intenzivirao trend demografskog rasta na koji će sve više utjecati migracijski priljev stanovništva. Time je bio repliciran obrazac demografskog razvoja s kraja 18. st. pa se može reći da kuga nije izazvala diskontinuitet ranijega razvoja, ali je taj razvoj usporila.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
