Pregled bibliografske jedinice broj: 919626
Jugoslavija u istorijskoj perspektivi
Jugoslavija u istorijskoj perspektivi / Perović, Latinka ; Roksandić, Drago ; Velikonja, Mitja ; Hoepken, Wolfgang ; Bieber, Florian (ur.). Beograd: Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, 2017 (zbornik)
CROSBI ID: 919626 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jugoslavija u istorijskoj perspektivi
(Yugoslavia from a historical perspective)
Urednik/ci
Perović, Latinka ; Roksandić, Drago ; Velikonja, Mitja ; Hoepken, Wolfgang ; Bieber, Florian
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, zbornik, znanstvena
Izdavač
Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji
Grad
Beograd
Godina
2017
Stranica
544
ISBN
978-86-7208-207-4
Ključne riječi
Jugoslavija, 1918. - 1991., povijest
(Yugoslavia, 1918 - 1991, history)
Sažetak
Vrijednost je ovog projekta, koji je inicirao Helsinški odbor za ljudska prava Srbije, a koji financira Savezno ministarstvo za vanjske poslove SR Njemačke, što je utemeljen na uvjerenju da kraj Jugoslavije nije kraj već, naprotiv, početak kritičke refleksije o “kvazitotalitetu” povijesti Jugoslavije, kako kada je riječ o ljudima i narodima – neovisno o konstitucionalnom statusu – koji su bilo kada i bilo kako dijelili jugoslavensko iskustvo. Projekt je utemeljen i na uvjerenju da je povijest Jugoslavije nezaobilazan aspekt europske pa i svjetske povijesti 20. stoljeća.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti, Povijest umjetnosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti
Napomena
Povijest Jugoslavije, dakako, interpretacijski će uvijek biti u pluralu, a svako doba će se nužno suočavati s manje ili više različito formuliranim istraživačkim pitanjima. Imajući na umu koliko je jugoslavensko razdoblje povijesti svih jugoslavenskih naroda i narodnosti bilo i ostaje važno za razumijevanje njihove modernosti, ništa manje njihovih tragedija i trauma, ali i za razumijevanje svih onih problema s kojima se svi ti narodi i danas suočavaju na ovom turbulentnom razmeđu ljudi različitih narodnosti i vjeroispovijesti, kultura i civilizacija, nužni su projekti poput ovog koji će na prvom mjestu osiguravati dijalošku komunikaciju među povjesničarima nacionalnih historiografija iz postjugoslavenskih država, koji, inače, imaju ograničene mogućnosti čak i dobiti elementarne informacije o tome što se sve gdje profesionalno radi, da ne govorimo o suradnji među ljudima koji uistinu neizbježno trebaju surađivati jedni s drugima, raditi jedni s drugima, kako zbog samih sebe tako i zbog europske budućnosti koja nam je – nadamo se – uistinu zajednička. Ovo zajedničko djelo, koliko god bilo multiperspektivno, u tome je uniperspektivno.
