Pregled bibliografske jedinice broj: 919617
Integracija i interoperabilnost informacija o kulturnoj (industrijskoj) baštini: zajedničko i različito na primjeru Virtualnog muzeja karlovačke industrije
Integracija i interoperabilnost informacija o kulturnoj (industrijskoj) baštini: zajedničko i različito na primjeru Virtualnog muzeja karlovačke industrije // Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture
Rovinj, Hrvatska, 2016. str. 47-62 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 919617 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Integracija i interoperabilnost informacija o kulturnoj (industrijskoj) baštini: zajedničko i različito na primjeru Virtualnog muzeja karlovačke industrije
(Cultural (industrial) heritage information integration and interoperability: the common and the distinctive in the case of Karlovac industry virtual museum)
Autori
Čulig, Igor ; Zlodi, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture
/ - , 2016, 47-62
Skup
19. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture
Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 25.11.2015. - 27.11.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
industrijska baština ; tematsko polje ; virtualni muzeji ; kulturna aproprijacija ; interoperabilnost
(industrial heritage ; thematic field ; virtual museums ; cultural appropriation ; interoperability)
Sažetak
Na području industrijske baštine usporedno se odvijaju procesi mapiranja relevantnih pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara, pa čak i nematerijalne baštine (znanja, vještine, procesi i sl). te njihovog dokumentiranja i prezentacije, kao i traženja pitanja na odgovore o njihovoj zaštiti i daljnjoj uporabi (primjerice prenamjene industrijskih zgrada u kontekstu urbanog razvoja), mogućnosti organiziranja zbirki i stvaranja konteksta za valorizaciju. Autori sugeriraju da je forma virtualnog muzeja zapravo idealan način kako bi se prevladala fizička ograničenja kao što su veličina predmeta i njihova brojnost te dislociranost ali također i da se prevladaju organizacijski problemi kao što su nepostojanje veza između različitih imatelja građe te, vrlo često, izostanaka stručnog diskursa koji bi usmjerio valorizaciju pa tako i kriterije muzejske (kulturne) aproprijacije konkretnih fizičkih objekata. Ovako zahtjevan kontekst istraživanja, dokumentiranja i prezentacije iziskivao je, uz uobičajene metode obrade muzejske primarne i sekundarne dokumentacije, usvajanje postupaka bližih arhivističkim i knjižničarskim pristupima obradi (opis na razini zbirke, opis stvaratelja i izrada pristupnica te bilježenje odnosa među stvarateljima građe i sl.) Model virtualnog muzeja omogućuje praćenje i dokumentiranje istraživačkog procesa te stvaranje leksikona osoba, korporativnih tijela (tvornica, radionica, udruženja i sl.) te drugih s industrijskom baštinom vezanih entiteta i pojmova. Kako bi se uspostavila interoperabilnost omogućena je razmjena podataka putem LIDO sheme te je implementiran i modul za kooperativni razvoj stručne terminologije u obliku mrežno dostupnog tezaurusa koji omogućuje uspostavljanje poveznicama prema međunarodnim tezaurusima i klasifikacijama čime se podržava višejezičnost i interoperabilnost u globalnom kontekstu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti