Pregled bibliografske jedinice broj: 918756
Živjeti krstjanski pod turskim gospodstvom: Osmansko Carstvo u djelima bosanskih franjevaca
Živjeti krstjanski pod turskim gospodstvom: Osmansko Carstvo u djelima bosanskih franjevaca // Zbornik radova sa znanstvenog skupa Matija Divković i kultura pisane riječi II / Grmača, Dolores ; Horvat, Marijana ; Karamatić, Marko (ur.).
Zagreb : Sarajevo: Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene ; Hrvatska sveučilišna naklada, 2017. str. 449-475
CROSBI ID: 918756 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Živjeti krstjanski pod turskim gospodstvom: Osmansko Carstvo u djelima bosanskih franjevaca
(Living in the Christian way under Turkish lordship. The Ottoman Empire in the works of eighteenth-century Bosnian Franciscans)
Autori
Kursar, Vjeran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zbornik radova sa znanstvenog skupa Matija Divković i kultura pisane riječi II
Urednik/ci
Grmača, Dolores ; Horvat, Marijana ; Karamatić, Marko
Izdavač
Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene ; Hrvatska sveučilišna naklada
Grad
Zagreb : Sarajevo
Godina
2017
Raspon stranica
449-475
ISBN
978-953-169-383-7
Ključne riječi
franjevačke kronike, 18. stoljeće, Osmanlije, Bosna, konfesionalizacija
(Franciscan Chronicles, 18th Century, Ottomans, Bosnia, Confessionalization)
Sažetak
18. stoljeće bilo je zlatno doba bosanskih franjevačkih kronika. Najpoznatije među njima su kronika fojničkog samostana fra Nikole Lašvanina, kronika sutješkog samostana fra Bone Benića, te kronika kreševskog samostana fra Marijana Bogdanovića. Njima valja pridodati još jedno djelo historiografskog karaktera, “Pregled starina bosanske provincije” iz pera fra Filipa Lastrića. Mogući razlozi za procvat kroničarskog žanra mogu se tražiti u globalnim trendovima, poput porasta pismenosti, pojave katoličke obnove, odnosno projekta reforme post-tridentske crkve, te procesa konfesionalizacije, koji je potrebu za afirmiranje i očuvanje zasebnog manjinskog identiteta u opasnosti od asimilacije u dramatičnim okolnostima rata i poraća, nemira i nestabilnosti, stavio u prvi plan. U Bosni ključni nosioci katoličke reforme bili su franjevci, jedini pripadnici Katoličke crkve sa službeno reguliranim statusom i pravom djelovanja na području pod osmanskom vlašću. Kako su kroničari ujedno bili i visoki predstavnici franjevačke zajednice u Bosni, njihova djela ne predstavljaju samo pasivni opis događaja, nego, dolazeći iz pera samih protagonista, istovremeno i franjevački odgovor na izazove pred kojima se katoličanstvo u osmanskoj Bosni našlo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2013-11-9215 - Evlija Čelebi i Hrvati, nove perspektive (EvliyaChelebi) (Moačanin, Nenad, HRZZ - 2013-11) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Vjeran Kursar
(autor)