Pregled bibliografske jedinice broj: 918557
Objektivacija žena kao lajtmotiv i "politika anuliranja" u romanu Krila straha Anne Danilove
Objektivacija žena kao lajtmotiv i "politika anuliranja" u romanu Krila straha Anne Danilove // Zadarski filološki dani VI, zbornik radova sa znanstvenog skupa. / Božić, Rafaela ; Kuvač-Levačić, Kornelija (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2017. str. 21-38 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 918557 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Objektivacija žena kao lajtmotiv i "politika
anuliranja" u romanu Krila straha Anne Danilove
(Objectification of Women as Leitmotif, and "the
Politics of Nullification" in Wings of Fear by A.
Danilova)
Autori
Pandžić, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zadarski filološki dani VI, zbornik radova sa znanstvenog skupa.
/ Božić, Rafaela ; Kuvač-Levačić, Kornelija - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2017, 21-38
Skup
Zadarski filološki dani VI
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 25.09.2015. - 26.09.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
objektivacija žena, ruska detektivska fikcija, žensko tijelo
(objectification of women, Russian detective fiction, female body)
Sažetak
Rad problematizira prikaze ženskih likova u detektivskom romanu Krila straha (Kryl'ja straha, 1998) ruske spisateljice Anne Danilove kako bi se istaknulo da djelom dominira patrijarhalna politika pa tako i eventualno ukazalo na vjerojatnost da je sličan diskurs dio ruske detektivske fikcije općenito. O dominaciji patrijarhalne politike u romanu prije svega svjedoči potvrĎivanje stereotipova o ženama, te činjenica da protagonistkinja Julija Zemcova, iako u početku odaje naznake subvertiranja rodne dihotomije, postepeno prolazi kroz proces anuliranja stečenih netradicionalnih osobina karaktera kako bi se odnos pomaknutih rodnih uloga vratio u početno stanje. Osim toga, brojni su ženski likovi nerijetko kažnjeni za njihovo pa čak i blago odstupanje od normi ili se pak usporedo s njima prikazuje niz drugih krajnje podreĎenih ženskih likova, a takva se politika anuliranja ponajprije očituje putem tijela, zbog čega se članak oslanja na teorije vezane upravo za tijelo i tjelesnost. Budući da su objektivacija i seksploatacija žena dijelom svih zločina koje protagonistkinja istražuje, te da su vrlo vidljive u njezinom kako privatnom, tako i poslovnom životu, mogu se praktički smatrati lajtmotivima romana. Na taj način tijelo, koje bi trebalo biti reprezentant individualnoga i socijalnoga počela, u slučaju ženskih likova svjedoči o dubokoj internalizaciji i odigravanju nametnutih identiteta, te njihovom podreĎenom položaju. Dakle, riječ je o podržavanju i perpetuiranju patrijarhalnog poimanja žena u romanu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost, Rodni studiji
