Naslov
Optika u djelu Ruđera Boškovića
(Optics in the work of Ruđer Bošković)

Autori
Borić, Marijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet u Zadru, Odsjek prirodoslovno -matematički u Splitu

Mjesto
Split

Datum
12.04

Godina
1990

Stranica
76

Mentor
Dadić, Žarko

Ključne riječi
Boškovićev prilog optici, valna teorija svjetlosti, korpuskularna teorija svjetlosti, istraživanja leća, poboljšanje optičkih sprava, Boškovićev optički mikrometar, pokus s dalekozorom ispunjenim vodom
(Bošković's contribution to optics, the wave theory of light, the corpusculat theory of light, studi of lenses, improvements of optical instruments, Bošković's optical micrometer, experiment with a water-filled telescope)

Sažetak
Bošković se bavio teorijskim pitanjima optike, kao i praktičnim problemima optičkih sprava i leća. Rješavao je neka fundamentalna pitanja optike, te pronalazio nove optičke konstrukcije i definirajući značajne optičke pojmove. Razmatrao je tvrdnju o pravocrtnom širenju svjetlosti, a posebno se osvrće na širenje svjetlosti dalekih zvijezda. Njegova razmatranja o gustoći svjetlosti dovela su ga prvog do zakonitosti za rasvjetu, odnosno količinu toka svjetlosti na jedinicu površine, koja se danas naziva Lambertov zakon, premda ga je Bošković poznavao ranije. Istraživanju leća i njihovih pogrešaka, posvetio se potaknut zanimanjem za praktične astronomske probleme. U tumačenju svjetlosnih pojava i prirode same svjetlosti Bošković slijedi Newtonovu korpuskularnu teoriju, ali i zapaža dvije pogreške. Prva, se odnosi na Newtonovo vjerovanje da je kromatska disperzija upravo razmjerna indeksu loma. Što prozirna tvar ima viši lom, to bi trebala više razdvajati boje. Druga je pogreška istančanija, naime Newton je pretpostavljao da su boje spektra razmaknute na isti način kao u bilo kojoj drugoj tvari, otprilike kao tonovi unutar jedne oktave koji su slični tonovima u nekoj drugoj oktavi. Bošković je eksperimentirajući sa svojim vitrometrom dokazao da su obje pretpostavke pogrešne. Usavršio je i objektivni mikrometar, te je njegova savršenija verzija davala znatno bolje rezultate i mogla se koristiti kao megametar s kojim se mjere i veći kutovi. Boškovićev prijedlog za pokus s teleskopom punjenim vodom predstavlja možda njegov najvažniji prilog eksperimentalnoj optici. Tim pokusom je ispitujući zvjezdanu i zemaljsku aberaciju, htio riješiti dvojbu o valnoj ili korpuskularnoj naravi svjetla. Zbog velikih troškova nije uspio provesti pokus, ali je prijedlogom potaknuo niz znanstvenika i pokusa, zaključno s glasovitim Michaelsonovim, koji je doveo do novovjekih relativističkih shvaćanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA