Pregled bibliografske jedinice broj: 918338
Štetni utjecaji lijekova pri terapijskim dozama i prilikom predoziranja
Štetni utjecaji lijekova pri terapijskim dozama i prilikom predoziranja // Arhiv za higijenu rada i toksikologiju
Zagreb, Hrvatska: Insitut za medicinska istraživanja i medicinu rada, 2017. str. A21-A21 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 918338 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Štetni utjecaji lijekova pri terapijskim dozama i prilikom predoziranja
(Harmful effects of medications at therapeutic doses and overdoses)
Autori
Babić, Željka ; Turk, Rajka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju
/ - : Insitut za medicinska istraživanja i medicinu rada, 2017, A21-A21
Skup
Međužupanijski stručni skup nastavnika zdravstvene njege “Izazovi zanimanja medicinskih sestara i tehničara iz kuta medicine rada i dozimetrije zračenja”
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.11.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
otrovanje, lijekovi, nuspojava
(poisoning, medications, side-effect)
Sažetak
Zakon o lijekovima (NN 73/13, 90/14) i pripadajući Pravilnik o farmakovigilanciji (NN 83/13) definiraju nuspojavu kao svaku štetnu i neželjenu reakciju na lijek. Osim Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, pregled o štetnim učincima lijekova u Hrvatskoj ima i Centar za kontrolu otrovanja (CKO). Taj centar djeluje pri Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada unutar Jedinice za medicinu rada i okoliša, a njegova je osnovna svrha pružanje stručne pomoći u liječenju otrovanja putem 24-satne telefonske informativne službe. Gledajući izvještaje CKO-a može se uočiti da su predoziranja lijekovima iz godine u godinu najčešći uzrok otrovanja. Tako su u proteklih deset godina (2007.-2016.) od ukupno 16 355 slučajeva otrovanja za koje je tražena konzultacija CKO-a, lijekovi bili uzrok u njih 6 311, tj. 39 % (na godišnjoj razini 37-41 %). Najzastupljenija skupina lijekova u navedenom razdoblju bili su psihoaktivni lijekovi (anksiolitici, antipsihotici, antidepresivi, antiepileptici, hipnotici i sedativi ; 34-45 % slučajeva otrovanja lijekovima), iza kojih po učestalosti slijede analgetici i nesteroidni protuupalni lijekovi (10-20 %) te kardiovaskularni lijekovi (10-11 %). Mehanizmi neželjenih učinaka lijekova najčešće uključuju pojačanje samog farmakološkog učinka, neselektivno djelovanje lijeka ili idiosinkratske reakcije, a pojedine skupine lijekova pokazuju specifičnosti kao što su odnos terapijskih i toksičnih doza, posebna osjetljivost djece ili starijih na štetne učinke lijeka, dostupnost protuotrova te interakcije, odnosno posebno opasne kombinacije s drugim lijekovima prilikom predoziranja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
- MEDLINE