Pregled bibliografske jedinice broj: 917864
Konstrukcije rodnoga identiteta korisnica domova za psihički bolesne odrasle osobe
Konstrukcije rodnoga identiteta korisnica domova za psihički bolesne odrasle osobe, 2017., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 917864 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Konstrukcije rodnoga identiteta korisnica domova za
psihički bolesne odrasle osobe
(Constructions of gender identity among female
residents in homes for adults with mental illness)
Autori
Jelena Seferović
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
14.07
Godina
2017
Stranica
180
Mentor
Šikić-Mićanović, Lynette ; Škokić, Tea
Ključne riječi
rodni identitet ; žene s duševnim smetnjama ; socijalna isključenost ; domovi za psihički bolesne odrasle osobe ; (samo)diskriminacija ; (samo)stigmatizacija
(gender identity ; women with mental illness ; social exclusion ; homes for mentally ill adults ; (self) discrimination ; (self) stigmatization)
Sažetak
U radu su iznijeta kulturnoantropološka promišljanja konstrukcija rodnog identiteta žena s duševnim smetnjama koje su dugotrajno socijalno isključene te zbrinute u domove za psihički bolesne odrasle osobe. Cilj istraživanja bila je analiza rodnih uloga korisnica četiriju domova s obzirom na specifična očekivanja patrijarhalno uređene uže i šire zajednice te u odnosu na njihovo (ne)formalno obrazovanje i materijalnu (pot)kapacitiranost. Posebna pozornost bila je usmjerena na subjektivnu percepciju kazivačica o vlastitom (ne)ispunjavanju društveno prihvatljive ženskosti. Služeći se kvalitativnim metodološkim pristupom prikupljena su i interpretirana etnografska kazivanja. U istraživanju su participirale pedeset i četiri korisnice domova, čiji je sudjelovanje isključivo ovisilo o njihovoj danoj suglasnosti i suglasnosti njihovih skrbnika za sudjelovanjem u istraživanju. Provođenje polustrukturiranih intervjua s kazivačicama i prikupljanje ostale istraživačke građe zadovoljilo je standarde etičkog znanstveno-istraživačkog kodeksa te je bilo usklađeno sa Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama i pravilima nadležnih institucija. Izvođenje terena je, također podrazumijevalo iščitavanje i analizu arhivske građe koja se ovisno o kontekstu koristila u svrhu rasvjetljavanja pojedinih problemskih pitanja u radu. U disertaciji se promišljao refleksivni i auto-refleksivni aspekt odnosa istraživačice prema istraživanju i kazivačicama iz perspektive angažirane antropologije. Teorijski koncepti u odnosu na koje se analiziralo pitanje izvođenja rodnog identiteta kazivačica pretpostavljali su konstruktivistička i feministička promišljanjima identiteta. Spoznaje dobivene istraživanjem pokazale su da je oblikovanje i realizacija ženskosti kazivačica bilo uvjetovano manipulativnim odgojnim praksama, niskim stupnjem obrazovanja, materijalnim siromaštvom te da njihovo izvođenje rodnih uloga bilo kompromitirano duševnim smetnjama. Budući da potonje nisu u cijelosti ili nisu apsolutno ispunile ženske društvene uloge pokazalo se da su bile diskriminirane i stigmatizirane, odnosno da je kod kazivačica bila razvidna samodiskriminacija i samostigmatizacija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb