Naslov
Zanesenost u učenju na studiju i dobrobit studenata: Prikaz projekta
(Study-related flow and students' well-being: Presentation of the project)

Autori
Ljubin Golub, Tajana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
1. Međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta „Zaštita i promicanje dobrobiti djece, mladih i obitelji“

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.12.2017. - 08.12.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
zanesenost, obrazovanje, studenti
(flow, education, students)

Sažetak
Istraživanja o stanju zanesenosti na studiju i njenim posljedicama vrlo su rijetka. Stoga je na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu proveden niz istraživanja s ciljem da se provjeri povezanost stanja zanesenosti u različitim područjima života i dobrobiti studenata. Primijenjeni su Upitnik zanesenosti (Csikszentmihalyi, 1975), upitnik sklonosti iskustvima zanesenosti (Ullen i sur., 2012), Inventar zanesensoti u studiranju (WOLF-S, Bakker i sur., 2017), Skala zadovoljstva životom (Diener i sur., 1985) i Skala psihološkog procvata (engl. flourishing) (Diener i sur., 2009). Prvo istraživanje pokazalo je da je stanje zanesenosti češće tijekom aktivnosti koje nisu vezane uz fakultet nego tijekom aktivnosti koje su povezane s fakultetom.Ipak, oko polovina studentica barem povremeno doživljava zanesenost povezanu s aktivnostima na fakultetu (najčešće tijekom priprema za seminare, a najrjeđe tijekom predavanja). No, samo doživljaj zanesenosti povezan s aktivnostima na fakultetu (i to učenje za ispite) bio je pozitivno povezan s dobrobiti, dok zanesenost povezana s aktivnostima izvan fakulteta nije bila značajno povezana s dobrobiti. Na temelju ovog istraživanja pretpostavljeno je da ljudi češće doživljavaju zanesenost u području koje im je važno i/ili korisno za glavne životne ciljeve. Ova pretpostavka provjerena je u drugom istraživanju. Studenti/ce su zanesenost najviše doživljavali u slobodnom vremenu, nakon toga u akademskim aktivnostima a najmanje u rutinskim aktivnostima. Kao što se i očekivalo, povezanost između zanesenosti i dobrobiti bila je veća što je područje po procjenama studenata bilo važnije i korisnije. Pritom je povezanost između zanesenosti i dobrobiti (i životnog zadovoljstva i psihološkog procvata) u akademskom području bila značajno veća nego u ostala dva područja. U trećem istraživanju potvrđeni su rezultati prethodna dva istraživanja te utvrđeno da povremeni rad tijekom studija nema negativnih posljedica ni za stanje zanesenosti ni za dobrobit studenata/ica. Rezultati navedenih istraživanja ukazuju na važnost zanesenosti u akademskim aktivnostima za dobrobit studenata te na potrebu detaljnijeg istraživanja karakteristika akademskih aktivnosti koje izazivaju zanesenost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA