Pregled bibliografske jedinice broj: 917630
Akustičke značajke vokalnoga zamora
Akustičke značajke vokalnoga zamora // Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 53 (2017), 1; 35-58 doi:10.31299/hrri.53.1.4 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 917630 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Akustičke značajke vokalnoga zamora
(Acoustic characteristics of vocal fatigue)
Autori
Kovačić, Gordana ; Farago, Emica
Izvornik
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (1331-3010) 53
(2017), 1;
35-58
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
vokalni zamor ; akustička analiza ; dugotrajni prosječni spektar LTAS ; govorni F0 ; nastavnici
(vocal fatigue ; acoustic analysis ; K long-term average spectrum LTAS ; speech F ; teachers)
Sažetak
Postavljena je hipoteza prema kojoj postoje značajne razlike u akustičkim varijablama glasa između nastavnica s vokalnim zamorom (N=23) i nastavnica bez vokalnoga zamora (N=27). Tekući govor i produžena fonacija vokala /a/ analizirani su u programu PRAAT računanjem dugotrajnog prosječnog spektra LTAS-a govora. Mjerilo se prosječni govorni F0 i niz spektralnih veličina: jakost najjačeg spektralnog vrha L0, omjer α (omjer energije područja frekvencija 0-1 kHz i područja 1-5 kHz) te varijable Δ1, Δ2, Δ3 i Δ4 koje iskazuju omjer spektralnih energija područja viših frekvencija i to pojaseva 1-2 kHz, 2-3 kHz, 3-4 kHz i 4-5 kHz i referentnog područja 0-1 kHz. Računalo se i prosječni H1/H2 iz harmoničkog spektra triju uzoraka produžene fonacije vokala /a/. Hipoteza je testirana multivarijatnom i univarijatnim analizama varijance te diskriminativnom analizom. Rezultati obrada pokazali su da ne postoje statistički značajne razlike u skupu akustičkih varijabli između skupina nastavnica. Postavljena je hipoteza odbačena. Međutim, kao pojedinačni se diskriminator izdvojio govorni F0 čija je prosječna vrijednost u skupini nastavnica bez vokalnoga zamora 194 Hz, a u skupini nastavnica s vokalnim zamorom ispod prosječnih 176 Hz što signalizira poremećaj. Nepostojanje akustičkih razlika između skupina nastavnica objašnjeno je nizom mogućih faktora, a najsnažnije činjenicom da je utvrđen podjednak broj vokalnih i tjelesnih subjektivnih smetnji čime se potvrđuje kompleksna fenomenologija sindroma vokalnog zamora, ali i sužuje snaga akustičke analize kao alata za njegovo otkrivanje.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus