Naslov
Jesmo li (bili) sekularni? Uz Habermasovo i Casanovino razumijevanje sekularizacije“
(Did we (were) secular? In addition to Habermas and Casanova's understanding of secularization,)

Autori
Markešić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Dvadeset pet godina hrvatske neovisnosti – kako dalje?.

Urednik/ci
Jakovina, Tvrtko

Izdavač
Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo

Grad
Zagreb

Godina
2017

Raspon stranica
415-436

ISBN
978-953-56875-7-3

Ključne riječi
religija, vitalnost religijskog, sekularizacija, sekularno/postsekularno društvo, Jürgen Habermas, José Casanova
(religion, vitality of religion, secularization, secular / postsecular society, Jürgen Habermas, José Casanova)

Sažetak
Mnogi se slažu u ocjeni da zapadnoeuropska društva prestankom interesa za sekularizacijskom tezom, koja se najviše odnosila na zemlje i društva prožete kršćanskom religijom i na kršćanstvu izrasloj kulturi i civilizaciji, ulaze u postsekularno, odnosno religioznošću ispunjeno razdoblje, potvrđujući time 'proroštvo' da će u Zapadnoj Europi - u odnosu na 19. i 20. stoljeće - 21. stoljeće biti 'stoljeće religije'. Slijedno tome, ako je suditi prema javnoj 'sveprisutnosti' religijskoga u društvenome životu u suvremenom svijetu, tada se gotovo sa sigurnošću može reći da posljednjih 25 godina postojanja hrvatske države potvrđuju tezu da je u Hrvatskoj već i to veoma uspješno započelo 'stoljeće religije'. Polazeći od te postavke, autor će u ovome radu dati ponajprije prikaz duhovne i povijesne situacije vremena, potom će u razmatranju hoda europskoga društva od sekularnog do postsekularnog tražiti u Habermasovom i Casanovinom razumijevanju sekularizacije dokle su došli procesi sekularizacija u Hrvatskoj te će potom, govoreći o vitalnosti religijskoga, analizirati koliko je to religijsko uistinu bilo i jest 'vitalno' u Hrvatskoj u ovih 25 godina njezine samostalnosti. No, unatoč 'čvrstoj činjenici' o sveprisutnosti konfesionalno-religijskoga (katoličkog) u društvenome životu Republike Hrvatske, autor će na kraju pokušati (o)braniti tezu da bez postojanja sekularnosti i odvojenosti Crkve i Države neće biti moguće izgrađivati Hrvatsku kao modernu, demokratsku i svim njezinim građanima prihvatljivu državu i društvo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA