Pregled bibliografske jedinice broj: 916097
Istražna sugestibilnost starijih osoba
Istražna sugestibilnost starijih osoba, 2017., diplomski rad, diplomski, Hrvatski studiji, Zagreb
CROSBI ID: 916097 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istražna sugestibilnost starijih osoba
(Investigative suggestibility of elderly people)
Autori
Matuško, Karlo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Hrvatski studiji
Mjesto
Zagreb
Datum
21.09
Godina
2017
Stranica
33
Mentor
Sučić, Ines
Ključne riječi
sugestibilnost, stariji odrasli, kognitivne greške, popuštanje
(suggestibility, elderly, cognitive failures, compliance)
Sažetak
Ciljevi ovog istraživanja bili su: (1) ispitati povezanost socio-demografskih karakteristika ispitanika, subjektivnih mjera zadovoljstva životom, zdravljem, pamćenjem te kognitivnih greški i popuštanja sa pojedinim mjerama sugestibilnosti, te (2) ispitati razlikuju li se osobe u mjerama sugestibilnosti s obzirom na socio-demografske karakteristike, subjektivne procjene zadovoljstva, zdravstvenog stanja, pamćenja, popuštanje te kognitivnih grešaka. U istraživanju je sudjelovalo 35 ispitanika prosječne dobi 84.31 godina (15 muškaraca i 20 žena). Od ispitanika su individualo prikupljeni podaci o njihovim socio-demografskim karakteristikama, mentalnom stanju, subjektivne procjene zadovoljstva životom, zdravljem i pamćenjem, popuštanja (Gudjonssonova skala popuštanja, Gudjonsson, 1997) i prisutnost kognitivnih greški (Upitnik kognitivnih greški, Broadbent i sur. 1982), te različiti indikatori ispitne sugestibilnosti (Gudjonssonov test sugestibilnosti, Gudjonsson, 1984). Rezultati su pokazali da su sve mjere sugestibilnosti negativno povezane s procjenom mentalnog statusa, samo-procijenjenim zadovoljstvom pamćenjem te količinom upamćenih informacija, a nisu povezane s količinom kognitivnih greški i popuštanjem. Većina ispitanih mjera sugestibilnosti je i pozitivno povezana s dobi ispitanika. Stariji ispitanici, oni čiji je mentalni status procijenjen lošijim, oni koji su manje zadovoljni svojim pamćenjem, te koji pokazuju lošije dosjećanje iskazuju višu sugestibilnost. Uz to, oni koji su manje zadovoljniji svojim životom i fizičkim zdravljem pokazuju višu neposrednu sugestibilnost. Podjela ispitanika s obzirom na količinu konfabulacija, kognitivnih pogrešaka i stupanj iskazanog popuštanja nije rezultirala značajnim razlikama u iskazanoj sugestibilnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb,
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Profili:
Ines Sučić
(mentor)