Naslov
Matične knjige i evidencije Ninske biskupije i Zadarske nadbiskupije: izvor za proučavanje stanovništva Župe Novigrad od 17. do sredine 19. stoljeća
(The Nin and Zadar Diocesan Registers and Records: Sources for studying the Population of the Parish of Novigrad from the 17th to the mid-19th century)

Autori
Franov-Živković, Grozdana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Novigrad nekad i sad

Urednik/ci
Kaštela, Slobodan

Izdavač
Sveučilište u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2016

Raspon stranica
414-443

ISBN
978-953-331-142-5

Ključne riječi
Novigrad ; matične knjige ; Ninska biskupija ; Zadarska nadbiskupija ; stanovništvo ; 17. do 19. st.
(Novigrad ; registers ; Records of the Diocese of Nin ; records of the Archdiocese of Zadar ; population ; 17th to 19th century)

Sažetak
U radu se analizira novigradsko stanovništvo u razdoblju od 17. do sredine 19. stoljeća na temelju narativno pisanih i tabelarnih matičnih knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih, gospodarskih knjižica obitelji Oštrić, prijepisa knjige godova, podataka iz zapisnika prilikom kanonskih Vizitacija te ostalih fondova Državnog arhiva u Zadru i Arhiva Zadarske nadbiskupije te osta¬lih dokumenata. Za Novigrad su sačuvane latiničko-glagoljske matične knjige krštenih, vjenčanih i umrlih u razdoblju 1662. – 1825 te tabelarne matične knjige iz 19. stoljeća. Dan je pregled stanovništva i svakodnevnog života stanovništva Novigrada, a na temelju podataka o broju stanovnika, pronađenih u raznim fondovima, obavljena je sta-tistička analiza te su izrađeni grafikoni, odnosno pregled broja stanovnika (odraslih, djece, muških i ženskih) i broj kuća, posebno u godinama vizitacija ninskih biskupa. Na temelju istih dokumenata razmotren je rad novigradskih bratovština. U izvještajima vizitatora i maticama su zapisani i čelnici civilnih i vojnih vlasti u selu (sudci sela, kapetani i ostali časnici teritorijalnih snaga (černida), članovi upravnih tijela bratovština i crkve. Tabelarne matice od 1825. godine daju veliki broj podataka o broju rođenih, vjenčanih, umrlih. Prikazana je tablica kretanja broja stanovnika Novigrada na temelju matica krštenih i umrlih u razdoblju od 1825. do 1912., tablica brakova sklopljenih u Novigradu u razdoblju od 1825. do 1888. Za novigradske matice je karakterističan veliki broj rođenja blizanaca, veliki broj brakova udovaca i udovica te veliki broj nezakonite djece. Da je Novigrad bio jedno od jačih gospodarskih, administrativnih, vjerskih, vojnih, trgovačkih, pomorskih središta na zadarskom području u obrađenom razdoblju od 17. do 19. st. svjedoče brojni upisi po maticama, bilo da su u pitanju ženidbe, rađanje djece, kumovanja ili smrti. U maticama nalazimo upisane brojne pripadnike teritorijalnih snaga, brodovlasnike, obrtnike, trgovce, pripadnike civilnih i vjerskih vlasti. To je dovelo do jačeg razvoja Novigrada pa je i broj stanovnika bio dvostruko, s Pridragom i trostruko veći od broja stanovnika okolnih mjesta. Prisutnost brojnih vojnih i trgovačkih brodova i veliki broj pripadnika vojske, obrtnika, pripadnika više klase i njihovih sluga dovodi do povećanog broja izvanbračne djece. Matice iz 17. i početka 18. stoljeća imaju jako mali broj upisa izvanbračne djece, dok se taj broj krajem 18. stoljeća i u 19. stoljeću višestruko povećava. Naročito su bile pogođene udovice (kojih je bilo mnogo), sluškinje i nahočad. A povećan je broj i izvanbračnih veza. Zbog gravitiranja stanovništva iz ostalih bližih i udaljenijih mjesta prema Novigradu veliki je broj brakova Novigrađana sa ljudima izvan Novigrada. Naravno, još je veći broj međusobnih brakova Novigrađana. Matica umrlih donosi veliki broj podataka o uzrocima smrti u razdoblju od 1825. do 1912. godine. Najčešće epidemije u 19. stoljeću bile su dizenterije, kolere, brša, tifusa, tuberkuloze i gripe (ognjice, febre). Zabilježen je veći broj ubojstava i nesretnih slučajeva. U maticama se nalazi veliki broj pripadnika civilnih, vjerskih vlasti, kao i časnika teritorijalnih snaga i njihovih obitelji. A svakodnevni život Novigrada u prošlosti je obilježilo i šest bratovština od kojih je, na žalost, evidencija uglavnom zagubljena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija, Povijest

POVEZANOST RADA