Naslov
O kaljskim običajima od 15. stoljeća do početka 20. stoljeća
(Kali Customs from the 15th to 20th Century)

Autori
Franov-Živković, Grozdana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Kali

Urednik/ci
Faričić, Josip

Izdavač
Sveučilište u Zadru ; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Općina Kali

Grad
Zadar

Godina
2017

Raspon stranica
241-278

ISBN
978-953-331-149-4

Ključne riječi
Kali ; običaji ; glagoljska knjiga godova ; 15. do 20. stoljeća
(Kali ; Customs ; Glagolitic registers ; 15th to 20th century)

Sažetak
Život u malim sredinama uglavnom se odvijao po uhodanim običajima, od kojih su mnogi kasnije ostali zapisani u zakonima (običajno pravo). Osim zajedničkih običaja, postojali su specifični običaji kojih se držalo svako selo. Običaji su se najčešće mijenjali zbog doticaja s drugim sredinama (bilo vjenčanjem ili gospodarskim i drugim kontaktima s ljudima iz tih sredina). Osim većih blagdana, koje su slavila sva mjesta, svako je selo imalo i svoje vlastite blagdane koje su štovali, a posebno se slavio zaštitnik mjesta kada su održavane procesije sa svećenicima i redovnicima iz tog i susjednih mjesta. Tog su se dana održavali sajmovi i ostale svečanosti te privlačio veći broj vjernika iz bližih i udaljenijih krajeva. Običaji su u Kalima umnogome održavali osobitosti svakidašnjih društveno-gospodarskih aktivnosti, društvene odnose i veliko značenje kršćanske vjere. Uspoređujući dokumente iz prijašnjih razdoblja i Običajnik župe Kali s početka 20. stoljeća utvrđeno je da su Kali zadržale velik dio svojih običaja sve do 20. stoljeća: štovanje istih blagdana kroz stoljeća, očuvanje običaja lašov (zadužbina) u gotovo svim obiteljima, spomen godova mrtvih. Jedan od običaja koji se dugo prakticirao bio je izbor seoskog kralja (duža). Međutim, taj se običaj počeo gasiti još potkraj 18. stoljeća, uglavnom zbog velikog financijskog tereta koji je predstavljao za izabranoga duža. Istraživanja su pokazala da je izražen poseban položaj žene kao važnog čimbenika u čuvanju tih običaja. Iz oporuka i drugih dokumenata vidljivo je da su žene podjednako kao i muškarci sudjelovale u naljeđivanju. K tome, u Kalima je bilo redovito domazetstvo (vlaštvo) pri čemu su muževi često preuzimali prezime svojih žena. Zbog ravnopravnog nasljeđivanja, kao i zbog specifične uloge unutar obitelji (muževi su odlazili na brodove, u ratove ili na rad izvan sela) žene su često bile glava obitelji. Osim toga, aktivno su sudjelovale u bratovštinama (kao i muškarci), s tom razlikom da nisu mogle biti u upravnim tijelima mješovitih bratovština te su bile isključene iz rada nekih muških bratovština.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA