Naslov
Povijesna demografija Kali na temelju glagoljskih matičnih knjiga, knjiga bratovština i popisa stanovništva od 16. do poč. 19. st. te tabelarnih matičnih knjiga iz 19. st.
(The Historical Demography of Kali Based on Glagolitic Registers, Brotherhood Records and Population Censuses from the 16th to Early 19th Century, and 19th–century Tabulated Records)

Autori
Franov-Živković, Grozdana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Kali

Urednik/ci
Faričić, Josip

Izdavač
Sveučilište u Zadru ; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Općina Kali

Grad
Zadar

Godina
2017

Raspon stranica
691-730

ISBN
978-953-331-149-4

Ključne riječi
povijesna demografija ; Kali ; matične knjige ; knjige bratovština ; od 16. do 19. stoljeća
(The Historical demography ; Kali ; Glagolitic registers ; Brotherhood records ; 16th to 19th century)

Sažetak
Analiza kaljskog stanovništva od 16. do 19. stoljeća je obavljena na temelju dokumenata prikupljenih iz različitih izvora: povijesnih popisa stanovnika, matičnih knjiga, knjiga bratovština te pojedinačnih dokumenata iz različitih fondova Državnog arhiva u Zadru, Arhiva Zadarske nadbiskupije te Državnog arhiva u Splitu. Za utvrđivanje osnovnih demogarfskih procesa najvažniji su izvor matične knjige, i to Glagoljska matica krštenih 1683. ‒ 1825. ; Glagoljska matica vjenčanih 1623. ‒ 1711. ; Glagoljska matica mrtvih 1698. ‒ 1753., zatim Glagoljski godovi mrtvih od Kali 1680. ‒ 1873. i tablične matične knjige koje su vođene na latinici od 1825. Dijakronijska i sinkronijska korelacija arhivskih podataka ne omogućuje cijelovitu rekonstrukciju demografskog razvoja Kali, ali ukazuje na postupno povećanje broja stanovnika u Kalima do 19. stoljeća. S obzirom na to da je riječ o predtranzicijskom razdoblju, porast stanovništva nije velik, jer je ograničen mnogo čime, ponajprije velikom smrtnošću djece, a i brojnim zaraznim bolestima. Na temelju dostupnih narativnih glagoljskih matičnih knjiga, oporuka, drugih kodeksa i dokumenata ne stječe se dojam o većem naseljavanju od 15. do 18. st., štoviše, već samo o rijetkom doseljenju pojedinaca – poslom, vjenčanjem, doseljenjem s rođakom svećenikom koji je postao župnik u toj župi. Povećanje broja stanovnika uglavnom se temeljilo na gotovo redovitu prirodnom prirastu stanovništva, boljoj brizi o zdravlju te smanjenju broja smrtnosti male djece. Povećanjem broja stanovnika prezimena se razgraničavaju po nadimcima, neka prezimena potpuno nestaju i njihovu ulogu preuzimaju nadimci, neka ostaju, a samo dijelovi obitelji koje nose isto prezime preuzimaju nove nadimke (patronimike, matronimike). Tako dobivamo brojna nova prezimena iz već postojećih. Tek je u 19. stoljeću nastupio početak demografske tranzicije pa je broj stanovnika znatnije porastao. Tomu je uvelike pridonijelo poboljšanje životnog standarda, posebno stabilizacija ekonomskih prilika, poboljšanje higijenskih prilika i medicinske skrbi, posebno putem cijepljenja djece i odraslih. Na temelju podataka o udajno-ženidbenim vezama te kumstvima krštenika i na vjenčanjima moguće je spoznati razmjere interakcije Kaljana sa stanovnicima susjednih otočnih i drugih naselja. Društvene i gospodarske veze generirale su poznanstva i prijateljstva koja su Kaljani na različite načine formalizirali podižući i razvijajući svoje obitelji i jačajući svoju poziciju u društvu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija, Povijest

POVEZANOST RADA