Pregled bibliografske jedinice broj: 915799
Divković i Grličić - počeci bosanske i slavonske katekizamske književnosti
Divković i Grličić - počeci bosanske i slavonske katekizamske književnosti // Zbornik radova sa znanstvenog skupa Matija Divković i kultura pisane riječi II. / Grmača, Dolores ; Horvat, Marijana ; Karamatić, Marko (ur.).
Sarajevo : Zagreb: Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene ; Hrvatska sveučilišna naklada, 2017. str. 49-71
CROSBI ID: 915799 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Divković i Grličić - počeci bosanske i slavonske katekizamske književnosti
(Divković and Grličić - Beginnings of Catechism Literature in Bosnia and Slavonia)
Autori
Mikulić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zbornik radova sa znanstvenog skupa Matija Divković i kultura pisane riječi II.
Urednik/ci
Grmača, Dolores ; Horvat, Marijana ; Karamatić, Marko
Izdavač
Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene ; Hrvatska sveučilišna naklada
Grad
Sarajevo : Zagreb
Godina
2017
Raspon stranica
49-71
ISBN
978-953-169-383-7
Ključne riječi
katekizamska književnost ; Bosna Srebrena ; Slavonija ; religija ; kultura ; identitet
(catechism literature ; Bosna Srebrena ; Slavonia ; religion ; culture ; identity)
Sažetak
Život franjevca Matije Divkovića (1563–1631) i đakovačkog župnika Ivana Grličića (oko 1670 – poslije 1708), premda uz manje pouzdane podatke o Grličiću, određuje nekoliko podudarnih činjenica: rodni kraj (Jelaške, Olovo), boravak u inozemstvu (Italija) radi stjecanja filozofsko-teološkog obrazovanja te provincija djelovanja (Bosna Srebrena). U ovom se radu ipak posebno razmatra njihova uloga začetnikā katekizamske literature u kojoj do izražaja dolaze specifičnosti njihova djelovanja. Divkovićevi katekizmi – veliki Nauk krstjanski iz 1611. i mali Nauk krstjanski iz 1616. pripadaju prvom razdoblju posttridentske (katoličke) obnove i namijenjeni su prije svega bosanskome narodu, dok Grličićev katekizam Put nebeski iz 1707. ima obilježja katekizama drugog razdoblja posttridentske obnove te nosi odrednicu “prvog slavonskog katekizma”. Iako je riječ o katekizmima koji su kompilacije različitih izvora, među kojima se kao zajednički navodi katekizam Roberta Bellarmina (1542–1621), svakako treba uočiti i autorske, subjektivne doprinose unutar zadanih koncepcija i žanrovskih tipova, što se odnosi na izražavanje nekih osobnih stavova ili izdvajanje određenih tema iz svakodnevice. U radu će se, stoga, pozornost usmjeriti na diskurz o svakodnevici (vjeri, obitelji, ljudskom životu i časti, spolnosti...) prisutan u tumačenju Deset Božjih zapovijedi, te na temelju toga pokušati objasniti uloga tih katekizama u oblikovanju modela religijskoga i kulturnog identiteta posttridentskog razdoblja s obzirom na autorske, vremenske i prostorne posebnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
