Pregled bibliografske jedinice broj: 915725
Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine gledana očima hrvatskog slikara: Prijelaz Save kod Broda Ferdinanda Quiquereza
Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine gledana očima hrvatskog slikara: Prijelaz Save kod Broda Ferdinanda Quiquereza // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 41 (2017), 1; 199-214 doi:10.31664/ripu.2017.41.16 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 915725 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine
gledana očima hrvatskog slikara: Prijelaz Save
kod Broda Ferdinanda Quiquereza
(Austro-Hungarian Occupation of Bosnia and
Herzegovina Seen through the Eyes of a Croatian
Painter: Ferdinand Quiquerez’s Crossing the
Sava River at Brod)
Autori
Damjanović, Dragan
Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 41
(2017), 1;
199-214
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Ferdo Quiquerez, historijsko slikarstvo, orijentalizam, Austro-Ugarska, Bosna i Hercegovina, oleografija, Josip Filipović, Alexander Maximilian Seitz, antemurale Christianitatis
(Ferdinand (Ferdo) Quiquerez, historical paint- ing, Orientalism, Austro-Hungarian Monarchy, Bosnia and Herzegovina, Josip Filipović, Alexander Maximilian Seitz, Antemurale Christianitatis)
Sažetak
Članak govori o crtežima i oleografiji Ferdinanda Quiquereza Prijelaz Save kod Broda, nastalima 1878. – 1879. godine, koji predstavljaju vizualnu metaforu Austro-ugarske okupacije (i uprave) Bosne i Hercegovine. Kompozicija prikazuje kako građani Bosanskog Broda svih vjeroispovijesti svečano dočekuju u popodnevnim satima 29. srpnja 1878., na dan kada je počela okupacija, zapovjednika austrougarskih trupa Josipa Filipovića. Iako se pretpostavljalo kako je Quiquerezova kompozicija konstruirani nevjerodostojan prikaz, proizašao iz slikareve mašte, a ne stvarnog događaja, izvještaj dopisnika zagrebačkog službenog dnevnika Narodnih novina, odaje nam da to ipak nije slučaj. Odlučivši ovjekovječiti zauzimanje Bosne Quiquerez se ne usredotočuje, poput ilustratora koji su radili za onovremene europske (ponajprije njemačke i austrijske) ilustrirane časopise, na borbe između austrougarskih trupa i muslimanskog dijela stanovništva Bosne i Hercegovine, ne odabire za svoju temu junaštvo austrougarskih vojnika, niti svirepost bosanskohercegovačkih ustanika, već odlučuje prikazati kako nakon tri godine krvavog ustanka protiv osmanske države Austro-Ugarska nosi Bosni mir, slogu između triju glavnih konfesionalnih skupina koje u njoj obitavaju te, konačno, zapadnu, europsku civilizaciju. Iako tretira bosansko stanovništvo kao Druge, u odnosu na austrougarske trupe, iako ih donekle stereotipizira i egzotizira, nesumnjivo s njime i simpatizira, te naglašava važnost njihova zajedništva. Oleografiju je prema Quiquerezovu djelu izdao zagrebački izdavač Bothe. Njezino izdavanje treba promatrati u kontekstu u to vrijeme široko raširene vojne propagande. Djelo je veličalo uspjehe austrougarske vojske, jedne od rijetkih institucija koja je i nakon Austro- ugarske nagodbe bila zajednička za cijelu Monarhiju. Veličalo je i generala Josipa Filipovića koji će postati svojevrsnim autrougarskim narodnim junakom zbog uspješno provedene okupacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-UIP-2013-11-4153 - Hrvatska i Srednja Europa: umjetnost i politika u razdoblju moderne (1780.-1945.) (CroCE-ArtPolitics) (Damjanović, Dragan, HRZZ ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Dragan Damjanović
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus