Pregled bibliografske jedinice broj: 915636
Utjecaj požara otvorenog prostora na šumarstvo sredozemnog područja krša
Utjecaj požara otvorenog prostora na šumarstvo sredozemnog područja krša // Vatrogastvo i upravljanje požarima, 6 (2016), 2; 78-97 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 915636 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj požara otvorenog prostora na šumarstvo sredozemnog područja krša
(Impact of fires on open space on forestry in Mediterranean karst region)
Autori
Barčić, Damir ; Dubravac, Tomislav ; Rosavec, Roman
Izvornik
Vatrogastvo i upravljanje požarima (1848-347X) 6
(2016), 2;
78-97
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
rasadničarstvo, pošumljivanje, gospodarenje, općekorisne funkcije šuma
(nursery, reforestation, management, forest ecosystems services)
Sažetak
Požari otvorenog prostora u šumarstvu uzrokuju izravne štete na drvnoj masi, troškove sanacije požarišta i obnove, te izravne i neizravne štete na opće korisnim funkcijama šuma. Neizravne štete se navode u smislu poremećaja ekoloških uvjeta, vodene i eolske erozije šumskog tla. Izostanak zaštitne i pokrovne uloge šumske vegetacije dovodi do povećanog intenziteta erozijskih procesa i stvaranja bujičnih tokova na terenima s većim nagibima jer nema potrebne asimilacije. Uzevši u obzir klimatske uvjete na sredozemnom kršu Hrvatske i pojavnost šumskih požara mogu se u budućnosti očekivati veće teškoće u upravljanju gospodarenju šumama i šumskim zemljištem. Nepostojanjem jasne strategije razvoja šumarstva na kršu i radovi na pošumljivanju te s njima povezana rasadničarska proizvodnja mogu se dovesti u pitanje. Klimatske promjene ili veća odstupanja od prosjeka mogu uvjetovati promjene u gospodarenju šumama, naravno i učestalost požara otvorenog prostora, ali značajne promjene mogu se očekivati samo ako se nastavi neracionalno upravljanje šumama i šumskim zemljištem na kršu. U rezultatima je prikazano kako rasadničarska proizvodnja još uvijek postoji iako s manjim brojem rasadnika nego prije desetak godina. Razvidno je iz rezultata kako u rasadničarskoj proizvodnji prevladavaju tradicionalne vrste za pošumljivanje (crni bor, alepski bor i primorski bor). Iako opravdanost pošumljivanja nen bi trebala biti upitna jer na sredozemnom kršu prevladavaju niski uzgojni oblici (više od 70%) i degradirani šumski tereni. Naime, za opravdanost pošumljivanja je potrebno ispunjavati više uloga: zaštitnu, ekološku, ulogu u povratku klimazonalne vegetacije ali i na određenim bonitetno kvalitetnim staništima i gospodarsku. U uvjetima sredozemnog podneblja kada požari otvorenog prostora sve više utječu na šume i šumsko zemljište potreban je drugačiji pristup upravljanju i gospodarenju šumama na kršu.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko,
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije