Naslov
Represivni obrambeni stil kod osoba s dijagnosticiranim PTSP-om
(Repressive defensive style in patients diagnosed with PTSD)

Autori
Grbić, Marta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za psihologiju

Mjesto
Zadar

Datum
16.07

Godina
2015

Stranica
49

Mentor
Penezić, Zvjezdan

Ključne riječi
represija, posttraumatski stresni poremećaj, emocionalni Stroopov test
(repression, posttraumatic stress disorder, emotional Stroop task)

Sažetak
Doživljavanje traumatskog iskustva može značajno utjecati na pojedinčevo funkcioniranje, i to kroz utjecaj na njegovu ličnost, odnose s drugim ljudima te pojedinčevo doživljavanje samog sebe i okoline. Također, trauma može izazvati ekstremne osjećaje straha, anksioznosti i ugroženosti, a u krajnjem slučaju i posttraumatski stresni poremećaj. Pod takvim okolnostima, pojedinci nerijetko posežu za određenim obrambenim mehanizmima kako bi smanjili razinu anksioznosti. Represija predstavlja obrambeni stil koji se očituje kao potiskivanje neugodnih i prijetećih sadržaja u nesvjesno a zasniva se na selektivnosti pažnje prilikom suočavanja s takvim podražajima. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati koriste li osobe s dijagnosticiranim PTSP-om represivni obrambeni stil, kao i povezanost između osobina ličnosti, intenziteta simptoma PTSP-a te kvalitete socijalne podrške i učinka na mjeri represije. U ovom se istraživanju krenulo od pretpostavki da će ispitanici, ukoliko koriste represivni obrambeni stil, imati sporije vrijeme reagiranja i imati više pogrešaka kod negativnih riječi i onih povezanih sa svojom traumom u usporedbi sa neutralnim i pozitivnim riječima te će taj efekt biti posebno izražen kod represora u odnosu na ostale skupine ispitanika. Ispitanici su rješavali emocionalni Stroopov test, a kao mjera represije se uzimalo vrijeme reakcije na negativne riječi te negativne riječi povezane s PTSP-om, kao i broj pogrešaka. Za procjenu ličnosti korišten je Goldbergov upitnik IPIP 50S koji mjeri petfaktorski model ličnosti: ekstraverziju, emocionalnu stabilnost, savjesnost, ugodnost i intelekt, dok je za procjenu intenziteta simptoma PTSP-a korišten upitnik PTSS-10. Na temelju Marlow – Crowne skale socijalne poželjnosti odgovora i subskale anksioznosti na DASS upitniku, ispitanici su podijeljeni u četiri skupine s obzirom na obrambeni stil. Rezultati su pokazali da nije postojao utjecaj vrste riječi i skupine ispitanika na učinak na emocionalnom Stroopovom testu, što ukazuje na to da nisu koristili represivni obrambeni stil. Nadalje, nije dobivena značajna povezanost između učinka na mjeri represije s jedne strane te intenziteta simptoma PTSP-a i socijalne podrške s druge strana. Što se tiče osobina ličnosti, značajna negativna povezanost je dobivena samo s Intelektom. Rezultati su objašnjeni u kontekstu posebnosti hrvatskog uzorka branitelja, te su diskutirane implikacije za buduća istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA